Koordinacioni odbor

Vladan Čokić je Doktor medicinskih nauka i naučni savetnik Instituta za medicinska istraživanja Univerziteta u Beogradu. Magistrirao na medicinskoj genetici i doktorirao na hematologiji Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Specijalista interne medicine. Poslediplomske studije obavio na Nacionalnim institutima za zdravlje u Americi (1999-2004). Autor više naučnih radova u vrhunskim međunarodnim časopisima, kao i nekoliko knjiga iz oblasti hematologije. Predavač po pozivu na više domaćih i međunarodnih skupova, kao i univerziteta. Rukovodilac nacionalnog projekta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, kao i Fonda za nauku, i učesnik više međunarodnih projekata. Rukovodilac grupe za molekularnu onkologiju Instituta za medicinska istraživanja. Vanredni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva od 2016. godine. Kopredsedavajući evropskog udruženja za mijeloproliferativne neoplazme (MPN&MPNr-EuroNet) od 2019. godine.

Galjina Ognjanov je završila je Treću beogradsku gimnaziju, a potom je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu kao redovni profesor za užu naučnu oblast poslovna ekonomija i menadžment. U naučnom radu posvećena je temama iz oblasti marketinga, uključujući medijsko oglašavanje i medijsko tržište. Angažovana je kao istraživač i konsultant na većem broju projekata međunarodnih organizacija u Srbiji i regionu Zapadne Evrope. Kao stipendista Tokio fondacije pri Univerzitetu u Beogradu (Sasakava stipendija) bila je na šestomesečnom studijskom boravku na Univerzitetu u Pitsburgu, SAD (Center for Russian and East European Studies i Katz Business School). Kao stipendista francuske Fondacije za unapređenje znanja u oblasti menadžmenta (FNEGE), bila je na jednomesečnom studijskom boravku na Evropskoj školi za menadžment u Parizu (ESCP-EAP). Kao gostujući profesor predavala je na master kursu u oblasti Marketinške dijagonistike i životnog ciklusa proizvoda na Univerzitetu u Nansiju (Poslovna škola u Mecu), Francuska. Član je Evropske akademije za marketing (EMAK) i Naučnog društva ekonomista Srbije. Jedan je od osnivača Društva Srbije za odnose s javnošću, osnovanog maja 2004. godine u Beogradu. Takođe, jedan je od osnivača Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti MASA, osnovane u Beogradu 2019. godine, kojom je predsedavala tokom 2020. godine.

Dalibor Petrović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na odeljenju za Sociologiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Redovni profesor je sociologije na Univerzitetu u Beogradu gde predaje na Saobraćajnom, Filozofskom i Ekonomskom fakultetu na svim nivoima studija kao i na master studijama Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta Umetnosti. Kao autori i priređivač objavio je tri knjige i veliki broj naučnih radova u domaćoj i međunarodnoj periodici. Za svoja naučna dostignuća nagrađen je Plaketom Društva za informatiku Srbije za najbolji naučni rad u 2014. godini za knjigu Društvenost u doba interneta, kao prvi sociolog koji je poneo ovo priznanje. Pored toga, ista knjiga osvojila je drugo mesto u izboru za najbolju sociološku studiju u 2014. godini, u organizaciji “Srpskog sociološkog društva”. U periodu od 2002. – 2004. godine bio je prvi koordinator novosnovanog Republičkog saveta za razvoj univerzitetskog obrazovanja (današnji Nacionalni savet za visoko obrazovanje) aktivno učestvujući u reformi visokoškolskog obrazovanja u Srbiji. Stalno je angažovan od strane Evropske komisije u procesu evaluacije H2020 projekata kao ekspert u oblasti etičke ocene naučnih istraživanja. Trenutno je na poziciji glavnog urednika časopisa Sociologija na kojoj se nalazi od 2020. godine i član je predsedništva Sociološkog naučnog društva Srbije. Jedan je od incijatora, a kasnije i formalni osnivač i član Koordinacionog odbora Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti-MASA.

Bojana Bodroža je psihološkinja i docentkinja na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. U periodu od 2010. do 2015. bila je zaposlena na Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu. Bavi se istraživanjima iz oblasti socijalne psihologije i sajberpsihologije. Učestvovala je na više međunarodnih i nacionalnih projekata iz oblasti obrazovanja i socijalne psihologije. Objavila je veći broj radova u međunarodnim i nacionalnim časopisima. Kao aktivistkinja je angažovana u više inicijativa („Vidi, gari, ne može“ inicijativa za očuvanje Dunavca, građanska borba za mesne zajednice, Skupština slobodne Srbije).

Oliver Tošković je doktorirao psihologiju opažanja na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radi kao docent na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, a radio je i na Fakultetu sporta i fizičke kulture i na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu. Saradnik je Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Instituta za psihologiju u Beogradu, Instituta za pedagoška istraživanja u Beogradu, Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu i Istraživačke stanice Petnica. Učestvovao je na većem broju domaćih i međunarodnih projekata: Bazični kognitivni procesi i funkcije, PISA – Programme for International Student Assesment, TIMSS – Trends in Mathematics and Science Study, IEA, Fundamentalni kognitivni procesi i funkcije, Tempus project Education policy master programme, Supporting University Students At Risk of dropping out, Adverse Childhood Experiences Serbia, Research on child disciplining at home. Bavi se i popularizaciom nauke kroz organizaciju Festivala nauke i pisanjem naučno popularnih članaka. Glavne oblasti interesovanja i istraživanja su psihologija opažanja, eksperimentalna estetika, evaluacija obrazovanja, statistika i metodologija naučnih istraživanja. Napisao je 3 poglavlja u monografijama, 2 udžbenika, uredio 9 publikacija, objavio 45 radova u nacionalnim i međunarodnim časopisima, odžao 3 plenarna predavanja i saopštio 143 rada na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu.

Svetlana Stanarević je doktor nauka odbrane, bezbednosti i zaštite i vanredna profesorka na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Birana je u zvanje za predmet Osnovi bezbednosti na osnovnim akademskim studijama, ali je angažovana i na predmetima na master programu Fakulteta bezbednosti – Studije nauka bezbednosti, kao i na doktorskim studijama. U periodu od 2013. do 2020. godine bila je angažovana kao gostujući predavač na izbornom predmetu Bezbednosna kultura na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, a od 2016. godine angažovana je i na master programu Studije pri Univerzitetu u Beogradu – Studije migracija, na izbornom predmetu Migracije i ljudska bezbednost. Od 2021. godine angažovana je na kratkom program studija Fakulteta bezbednosti pod nazivom Obuka menadžera za zaštitu podataka o ličnosti i na studijskom program specijalističkih akademskih studija – Urbana obnova gradova u novom milenijumu na izbornom predmetu Urbana bezbednost na Arhitektonskom fakultetu UB. Učestvovala je na više međunarodnih i domaćih konferencija, naučnih skupova i seminara, nekoliko naučnih projekata i programa (Erasmus, COST, Horizon 2020), a kao konsultant i ekspert u međunarodnim i nacionalnim programima i on line kursevima sa temama iz oblasti ljudske bezbednosti, radikalizacije i nasilnog ekstremizma. Pohađala je više programa usavršavanja iz domena upravljanja rizicima i krizom, kreiranja, analize i evaluacije javnih politika.i inicirala formiranje Neformalne mreže evaluatora Srbije (www.evamreza.rs) i kao koordinator registrovana kod Međunarodne organizacije za saradnju u evaluaciji (IOCE). Autor je i koautor više od 60 naučnih i stručnih radova, monografija, udžbenika iz oblasti studija bezbednosti i kourednik više zbornika radova sa međunarodnih naučnih konferencija iz oblasti ljudske bezbednosti, kao i nacionalnih konferencija iz oblasti urbane bezbednosti i urbanog razvoja.

Nikola Cvetanović je vanredni profesor na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, gde predaje Fiziku. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Primarna oblast interesovanja mu je Fizika plazme, ali se bavi i nastavom fizike i ekologijom. U naučnom radu je do sada sarađivao sa više evropskih univerziteta i instituta kroz gostujuća predavanja, kraće boravke i rad na postdiplomskim studijama. Koautor je preko dvadeset naučnih radova u vodećim međunarodnim časopisima i jedne naučne monografije. Stalni je saradnik laboratorije za Fiziku i tehnologiju plazme na Fizičkom fakultetu. Dobitnik je godišnje nagrade „Prof. dr. Ljubomir Ćirković“ za najbolji magistarski rad. Bio je saradnik centra Japan-Srbija Univerziteta u Beogradu, kao stipendista ITO fondacije. Aktivni je član Društva fizičara Srbije i Državne komisije za takmičenja iz Fizike. Bio je angažovan na primenljivim projektima smanjenja aero zagađenja iz termoelektrana. Jedan je od glavnih aktivista udruženja „Mirijevo zeleno i zdravo“ koje se bori sa ekološkim i urbanističkim problemima ovog naselja i šire. Rođen je i odrastao u Boru.

Jelena Jovičić-Petrović je vanredni profesor na Katedri za ekološku mikrobiologiju Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Rođena je 1983. god. u Valjevu, diplomirala 2007. i doktorirala 2014. god. na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu sa prosečnom ocenom 10 na svim nivoima studija. Bavi se biljno-mikrobnim interakcijama i primenom mikroorganizama u održivoj poljoprivredi. Predavač je na više predmeta u okviru uže oblasti Ekološka mikrobiologija na osnovnim, master i doktorskim studijama. Mentor je osam odbranjenih master radova i tri doktorske disertacije čija izrada je u toku, autor jednog udžbenika, dva praktikuma, tri tehnička rešenja i više naučnih radova objavljenih u časopisima i zbornicima od međunarodnog i nacionalnog značaja.  Učestvovala je na četiri međunarodna i sedam nacionalnih projekata, među kojima su pored naučnih zastupljeni i projekti iz oblasti edukacije, kao i inovacioni projekti saradnje sa privredom. Član je Udruženja mikrobiologa Srbije i Srpskog društva za proučavanje zemljišta. Majka je dvoje dece, u slobodno vreme aktivista u oblasti zaštite životne sredine.

Srđan Prodanović je doktorirao na odeljenju za Sociologiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu gde je prethodno završio osnovne i master studije. Trenutno radi kao naučni saradnik na Institutu za Filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Autor je dve monografije, više tematskih zbornika, kao i brojnih članaka koji su objavljeni kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj akademskoj periodici. Član je uredništva časopisa Sociologija i Filozofija i društvo. Takođe, tokom 2020. godine vršio je dužnost glavnog urednika časopisa Filozofija i društva. Član je Sociološkog naučnog društva Srbije.

Vukašin Milićević je rođen u Beogradu 25. septembra 1982. Posle gimnazije (Treća beogradska gimnazija) upisuje i završava osnovne studije na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu (2005. godine, prosek 9, 34). Master studije na Filozofskom fakultetu upisuje 2010. godine (istorija Vizantije, prosek 10). Doktorat „Aspekti problema vremena kod Sv. Maksima Ispovednika“ (sistematska teologija) odbranio na je PBF aprila 2018. godine (prosečna ocena 10). U periodu od 2012-2019. godine bio je asistent Grupe za sistematsko bogoslovlje na PBF, a od 2019-2024. godine docent (predmeti: Hrišćanska etika – osnovne studije, Ontologija i etika – master studije, Patristička kosmologija – doktorske). Septembra 2024. dobio je zvanje naučni saradnik za oblast filozofije (IFDT).

Vladimir Đurđević je redovni profesor na Fizičkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Bio je gostujući istraživač u „National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA)“, u Sjedinjenim Američkim Državama; „Centro Euro-Mediterraneo sui Cambiamenti Climatici (CMCC)“ u Italiji; „Instituto Superior Tecnico (IST), Universidade de Lisboa, u Portugaliji; „Mediterranean Centre on Insular Coastal Dynamics (ICoD) of the University of Malta “ na Malti. Učestvovao je i bio rukovodilac u više međunarodnih naučnoistraživačkih projekata finansiranih iz fondova EU-H2020, EU-FP, IPA, JRC, IOC-UNESCO i GEF. Kao ekspert, doprineo je izradi Nacionalnih izveštaja o klimatskim promenama za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Brazil. Trenutno vodi projekat EXTREMES koji finansira Fond za nauku Republike Srbije. Suosnivač je inicijative Green Art Incubator (greenartincubator.org) i saradnik na portalu Klima101 (klima101.rs). Dobitnik WMO Borivoje Dobrilović Trust Found Research nagrade u meteorologiji, godišnje nagrade Fizičkog fakulteta za naučni rad,  nagrade Konstantin Jireček Medal – Die Südosteuropa-Gesellschaft, nagrade „Zeleni List“, i godišnjeg priznanja Centra za promociju nauke za 2023. godinu. Njegova oblast istraživanja je numeričko modeliranje klime, analiza klimatskih podataka, procena rizika i ranjivosti i analiza prilagođavanja na klimatske promene. Vladimir Đurđević je objavio preko šezdeset radova u međunarodnim naučnim časopisima iz oblasti atmosferskih nauka i klimatologije, sa ukupnom citiranošću preko 2500 i h-indeksom 25 (Google scholar). Pored akademske karijere održao je i niz javnih predavanja o klimatskim promenama.