Dopis MASE o promeni Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) ukazuje na ozbiljan problem u kome se, usvajanjem Zakona o nauci i istraživanjima našao izvestan broj istraživača -pripravnika.

Na osnovu člana 76, stav 3, Zakona o nauci i istraživanjima, u zvanja istraživač – pripravnik i istraživač – saradnik mogu biti birani samo kandidati koji su i osnovne i master studije završili s minimalnom prosečnom ocenom 8,00. Na osnovu člana 70 prethodno važećeg Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti, u ova dva istraživačka zvanja su mogli da budu birani kandidati čija je ukupna prosečna ocena na osnovnim i master studijama bila najmanje 8,00.

Promenom zakona, nekoliko desetina regularno zaposlenih istraživača – pripravnika je izgubilo zakonsku mogućnost da napreduje u zvanje istraživač – saradnik bez obzira na položene ispite s doktorskih studija, prijavljenu temu disertacije i objavljene radove. MASA apeluje na Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da promenom prelaznih odredbi novog Zakona omogući nesmetano napredovanje ovoj ugroženoj grupi mladih istraživača.

Dopis MASE o ograničavanju prava izbora u naučna zvanja

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) smatra da sledeće odredbe Pravilnika o sticanju istraživačkih zvanja („Službeni glasnik RS“, broj 159 od 30. decembra 2020.)

Član 16, stav 3:
Prilikom odlučivanja za izbor u istraživačka zvanja članovi naučnog odnosno nastavno-naučnog veća naučnoistraživačke organizacije dužni su da se o predlogu odnosno zahtevu za izbor u zvanje izjasne glasanjem „ZA” ili „PROTIV”. U slučaju da se član naučnog odnosno nastavno-naučnog veća izjasni „PROTIV” dužan je da dostavi potpisano pismeno obrazloženje neprihvatanja predloga odnosno zahteva, koje je sastavni deo zapisnika sednice.

Član 22, stav 4:
Prilikom odlučivanja za izbor odnosno reizbor u naučna zvanja članovi naučnog odnosno nastavno-naučnog veća naučnoistraživačke organizacije dužni su da se o predlogu za izbor u zvanje izjasne glasanjem „ZA” ili „PROTIV”. U slučaju da se član naučnog odnosno nastavno-naučnog veća izjasni „PROTIV”, dužan je da dostavi potpisano pismeno obrazloženje neprihvatanja predloga, koje je sastavni deo zapisnika sednice.

nisu u skladu sa Ustavom garantovanim pravom na slobodu misli i savesti (član 43, stav 2 Ustava) i slobodu mišljenja (član 46, stav 1 Ustava).

Obrazloženje:

Da bi procedura prilikom izbora u istraživačka zvanja i izbora tj. reizbora u naučna zvanja bila u potpunosti u skladu sa Ustavom, dobrom praksom i uobičajenim načinima glasanja neophodno je uvesti i mogućnost da neko bude uzdržan od glasanja. Ovo je potrebno ne samo zbog ostvarivanja prava na zadržavanje stava za sebe već i zbog mogućeg konflikta interesa članova naučnog veća koji odlučuju o izboru nekog kandidata kao i u slučajevima kada se ne može zauzeti izričito stav „za“ ili „protiv“.
Uvedena obaveza pojedinačnog pismenog obrazloženja negativnog glasanja je apsolutno suprotna pravu i slobodi izražavanja mišljenja i stava. Član koji se ne slaže s odlukom naučnog veća ima pravo da izdvoji svoje mišljenje u zapisniku sa sednice na kojoj je odluka doneta. Razumevajući potrebu da se neprihvatanje predloga o izboru u zvanje obrazloži i tako spreči orkestrirano glasanje, MASA predlaže da u slučaju većinskog glasanja protiv, zapisnik sa sednice mora da sadrži razloge odbacivanja predloga odluke.

Stoga predlažemo:

Član 16, stav 3:
Prilikom odlučivanja za izbor u istraživačka zvanja članovi naučnog odnosno nastavno-naučnog veća naučnoistraživačke organizacije dužni su da se o predlogu odnosno zahtevu za izbor u zvanje izjasne glasanjem „ZA”, „UZDRŽAN“ ili „PROTIV”. U slučaju da se većina članova naučnog odnosno nastavno-naučnog veća izjasni „PROTIV”, predsedavajući sednice je dužan da obezbedi da se u zapisniku sednice nađe obrazloženje neprihvatanja predloga.

Član 22, stav 4:

Prilikom odlučivanja za izbor odnosno reizbor u naučna zvanja članovi naučnog odnosno nastavno-naučnog veća naučnoistraživačke organizacije dužni su da se o predlogu za izbor u zvanje izjasne glasanjem „ZA”, „UZDRŽAN“ ili „PROTIV”. U slučaju da se većinom glasova članova naučnog odnosno nastavno-naučnog veća odbije predlog koji je sačinila Komisija, predsedavajući sednice je dužan da obezbedi da se u zapisniku sednice nađe obrazloženje neprihvatanja predloga.

MASA smatra da bi primena ovakvog Pravilnika, za koji postoji opravdana bojazan da bi u praksi vrlo brzo doveo do toga da se za sve predloge za izbore u istraživačka zvanja glasa isključivo „za“, mogla da dovede do urušavanja kvaliteta procedure za izbor u istraživačka zvanja i posledično na pad kvaliteta naučnoistraživačkog rada u R. Srbiji. Stoga molimo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da se, izmenom ovog Pravilnika, po hitnom postupku omogući istraživačima ustavom garantovano pravo da budu i uzdržani prilikom glasanja za izbor u istraživačka zvanja.

Zid ćutanja Ministarstva kulture prema Prirodnjačkom muzeju?

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti daje punu podršku Prirodnjačkom muzeju kao instituciji od nacionalnog značaja i njenim zaposlenima u borbi za očuvanje svoje samostalnosti. Takođe, pozivamo sve akademske institucije i građane Srbije da podrže koleginice i kolege iz Prirodnjačkog muzeja. Danas su oni na redu, ko je sledeći? Posle 125 godina postojanja kao institucija od nacionalnog značaja, Prirodnjački muzej se nalazi pred pretnjom da izgubi status pravnog lica i postane filijala Zavoda za zaštitu prirode Srbije, osnovanog 1948. godine od strane Prirodnjačkog muzeja.
Po odluci nadležnih iz resora Ministarstva kulture Prirodnjački muzej treba, bez zakonske osnove, da pređe u resor Ministarstva zaštite životne sredine. Predstavnici Prirodnjačkog muzeja su zatečeni naprečac donetom nemuštom i neobrazloženom odlukom iz Ministarstva kulture, kojoj se protive uprkos dugogodišnjoj saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije. Prirodna baština Srbije više nije kultura za nadležno ministarstvo. Prirodnjački muzej se bavi naukom, prosvetom i zaštitom prirode, poseduje izložbeni prostor na Kalemegdanu i prepune depoe u dve zgrade u Njegoševoj ulici, ima ugovorene projekte sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i figuriše u svim zakonskim propisima o kulturi, uključujući i Strategiju razvoja kulture u periodu 2020-2029.
Beograd postaje grad spomenika i fontana, a parkovi i muzeji se povlače pred neobuzdanom gradnjom koja se najčešće vodi isključivo materijalnim interesima moćnika. Srbija se guši u nekontrolisanom zagađenju, ugrožavaju se izvori pijaće vode, rečice i potoci presušuju pred kapitalom uz blagoslov države, ali u ovoj zemlji je izgleda najveći problem Prirodnjački muzej s ogromnom izložbenom kolekcijom koji će novom nepromišljenošću Ministarstva kulture izgubiti status samostalnog muzeja.

Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd pred zatvaranjem

MASA apeluje na sve nadležne institucije, kao i na stručnu i zainteresovanu javnost, ali i na studentsku zajednicu, da se usprotive najavljenom zatvaranju Studentske poliklinike u Beogradu. Nacrtom plana optimizacije zdravstvenih ustanova predviđeno je zatvaranje Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd (poznatog kao Studentska poliklinika) koji obuhvata centralnu ustanovu u Krunskoj 57, stacionar u Prote Mateje 29. i ambulante u studentskim domovima Studentski grad i na Karaburmi. Ova ustanova čiji je rad prilagođen specifičnim potrebama studenata, svojim kapacitetima uspeva da pruži optimalnu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu za univerzitetske studente u Beogradu. Radi se o velikom broju korisnika  ̶  oko 130.000 studenata,  što je praktično ceo jedan grad! Spajanjem Zavoda sa domovima zdravlja, preko 70% studenata ostalo bi delimično bez zdravstvene zaštite. 

Predloženim projektom Plana Optimizacije u zdravstvu Srbije ugasio bi se i  Stacionar Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata. Ukoliko bi se to desilo, pitanje je gde bi se smeštali bolesni studenti koji u Beogradu ne žive sa svojim roditeljima, posebno studenti iz studentskih domova. Njima je potrebna medicinska nega najčešće na nivou kućne nege, kakva je trenutno odlično organizovana u Studentskom stacionaru.

Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd imao je posebnu važnost tokom epidemije COVID 19 jer je savesno i odgovorno vodio brigu o studentima sa ovom infekcijom i sprečavao još gori tok epidemije. Upravo ova ustanova organizovala je smeštaj bolesnih studenata i praćenje  kontakata zaraženih tokom cele epidemije.  

Rezultati rada Studentske poliklinike često se prepoznaju kao primer dobre prakse zdravstvene zaštite (SZO, IPPF, UN, UNFPA, UNAIDS, UNICEF). Njegov osmišljen i kvalitetan rad na prevenciji bolesti mladih umanjuje pritisak na ostale zdravstvene ustanove i umanjuje ukupne troškove zdravstvene zaštite.

Uprkos tome, Nacrt Plana Optimizacije podnet je 6. februara 2021., a Vlada Srbije o njemu treba da odluči već 22. februara 2021. godine. Zbog ovog kratkog roka potrebno je da se hitno reaguje i očuva ustanova koja tradicionalno brine o zdravlju studentske populacije i koja bi trebalo, kao i do pre 20 godina, da omogućava zdravstvenu zaštitu i svih zaposlenih na univerzitetima.

Sličnu sudbinu dele i zavodi za zdravstvenu zaštitu studenata u Novom Sadu i Nišu. Reforma zdravstvenog sistema Stbije, normalan je i očekivan korak u racionalizaciji javne potrošnje. Međutim, u vremenu kada Kovid-pandemija još traje, a društvena kriza se po tom osnovu produbljuje, sve poruke iz sveta i zemlje govore da je Srbiji neophodan robustan javni zdravstveni sistem i u postkriznom periodu. 

Zato smatramo da je očuvanje tradicije posebne studentske zdravstvene zaštite, prioritetno sa stanovišta brige o omladima. Uz to, napominjemo da je očuvanje Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata u skladu sa zakonom o zdravstvenoj zaštiti već godinama, a poslednji je Vlada usvojila 2019. godine („Сл. гласник РС“, бр. 25/2019)

SPINOVANJEM PROTIV SLOBODE I KRITIČKOG STAVA INTELEKTUALACA

Slučaj pokrenut pred Etičkom komisijom protiv naše koleginice Danice Popović, profesorke Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu ostaće zabeležen kao primer nečasnog spinovanja režimskih tabloida protiv slobode i kritičkog stava intelektualaca. Tim povodom MASA izražava svoju zabrinutost za ugled čitave akademske zajednice, smatrajući nedopustivim da se konstruisanjem slučaja i iznošenjem dezinformacija u medijima kleveću pojedinci spremni da iznose kritičko mišljenje o javnim politikama. Zbog toga MASA, uzimajući u obzir dokumenta i mišljenja tela koja su od početka bila uključena u ovaj slučaj iznosi sledeće činjenice:

  1. U izveštaju Etičke komisije Ekonomskog fakulteta iznet je stav da Etička komisija na osnovu izveštaja Stručne komijsije nije mogla da donese zaključak o plagijarizmu u prevodu udžbenika Međunarodna ekonomija.
  2. Etička komisija Ekonomskog fakulteta je predložila meru javne opomene, zbog toga što po mišljenju Etičke komisije, prof. Popović nije na adekvatan i blagovremen način istakla ulogu prethodnog prevodioca, prof. dr Stojana Babića
  3. Meru javne opomene izrekao je Dekan Ekonomskog fakulteta u Beogradu, po odluci NNV donetoj nakon razmatranja izveštaja Etičke komisije.
  4. Etički odbor Univerziteta u Beogradu je odbacio žalbu prof. Danice Popović iz proceduralnih razloga i bez razmatranja.

Na osnovu navedenog, MASA smatra da je sramotno i skandalozno spinovanje u tabloidnim medijima, koji izvrtanjem navedenih činjenica nameću javnosti zaključak o navodnom „plagiranju prevoda udžbenika“ kao i „da je Etički odbor UB potvrdio odluku NNV Ekonomskog fakulteta u Beogadu da se radi o plagijatu“. MASA ponovo naglašava svoj stav da se u ovom slučaju od početka radi o nametnutom i iskonstruisanom procesu, koji nije ni trebalo da bude predmet razmatranja Etičke komisije na način na koji je to učinjeno. Argument za ovo je činjenica da prevod udžbenika iz oblasti ekonomije nije akademski rad, niti naučno delo iz oblasti ekonomskih nauka. Upravo iz te činjenice i proizlazi rezultat rada Stručne komisije koja, kako je navedeno u mišljenju Etičke komisije, nije dala jasnu ocenu da li se radi o originalnosti odnosno plagijatu.

MASA smatra da najveća opasnost koja od ovog „slučaja“ može da proistekne u budućnosti jeste zastrašivanje univerzitetskih nastavnika, naučnika i drugih akademskih delatnika, kao i da pomenuti „slučaj“ posluži kao preventivno delovanje bilo koje vlasti, protiv njenih kritičara, kao i za  ograničavanje slobodnog delovanja intelektualaca u javnosti. Zato javno podržavamo našu članicu prof. dr Danicu Popović i pozivamo sve koleginice i kolege nastavnike i naučnike da na sličan način izoštre kritičke poglede prema dešavanjima u društvu i stvarnosti uopšte, i da deluju, solidarno, i još oštrije i doslednije u borbi za istinu i demokratizaciju, jer bez takvog stava nema ni napretka nauke i struke Srbije. MASA će im u svakom pogledu pružiti stručnu pomoć i podršku u odbrani njihovog autonomnog angažovanog i kritičkog stava. 

Moć protiv znanja

Mišljenje Mreže Akademske Solidarnosti i Angažovanosti (MASA) o predlogu Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2021. do 2025. godine

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pozvalo je institute, fakultete i stručnu javnost da se izjasne o Predlogu Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2021. do 2025. godine – Moć znanja u kratkom roku oko Nove godine i Božića. Već tradicionalno, nacrti zakona i pravilnika koji regulišu naučno-istraživački rad se stavljaju na javnu raspravu ili tokom letnjeg ili zimskog kolektivnog odmora. Iako ovakva praksa ukazuje na izbegavanje stvarne javne rasprave od strane Ministarstva, Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) je uputila širi tekst primedbi na ovaj tekst, ali želi da informiše javnost o pogledu domaćih istraživača na manjkavosti ovog dokumenta kao i na neadekvatnu podršku države naučnom radu.
MASA smatra da je izuzetno zabrinjavajuće da se u strategiji u vreme Kovid-19 pandemije, i sa zdravstvenim sistemom u kolapsu, više priča o „veštačkoj inteligenciji“ nego o vakcinama i dugoročnim zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posledicama pandemije. Smatramo da strategija naučnog razvoja mora biti u koraku sa aktuelnom naučnom problematikom i uslovima u kojima rade domaći istraživači. U strategiji se favorizuju STEM discipline, koje se ni na koji način ne mogu smatrati motorom društvenog razvoja ako se odvoje od celokupnog opusa ljudskog znanja i ne uzmu u obzir naučne tradicije koje se bave čovekom i društvom.
Jedan od ciljeva strategije je fokusiranje istraživanja na društvene izazove i prioritete. Ipak, u samoj strategiji se za izazove najčešće uzimaju globalni izazovi, ali ne i od domaće nauke identifikovani lokalni problemi, od zagađenja vazduha, vode i hrane, preko krhkog demokratskog ustrojstva, siromaštva, nejednakosti, pravne nesigurnosti, koji su izostavljeni u samoj strategiji. Međutim, iako se insistira na tome da je predlog Strategije Mapa puta Republike Srbije za integraciju u evropski istraživački prostor, nigde se u predlogu Strategije ne pominje pojam demokratije koji, s druge strane, ima primarno mesto u programu Evropske unije Horizont Evrope (2021-2027) i koji podrazumeva osavremenjivanje demokratskog upravljanja kroz razvoj inovacija, javnih politika i institucija koje proširuju i produbljuju političku participaciju građana, društveni dijalog, građansku angažovanost i rodnu jednakost. Ništa od ovoga nije spomenuto u predlogu Strategije, gotovo nigde se ne pojavljuju građani i demokratsko donošenje odluka, već isključivo donošenje državnih odluka.
U strategiji se uvodi mehanizam za kandidovanje društvenih izazova kao naučnoistraživačkih tema u vidu uspostavljanja Saveta za društvene izazove za koji nije objašnjeno ni šta su mu nadležnosti niti koji je sastav tog tela.
MASA podseća da je poslednji nacionalni projekat koji je pokrio skoro celu naučnu zajednicu u Srbiji važio od 2011-2015. godine, tokom kojeg većina kapitalne opreme nije isporučena. Nakon toga se do 2019. nastavilo sa produžavanjem istog projekta sa osnovnim sredstvima. U 2020. prešlo se na institucionalno finansiranje oko 12.000 istraživača u Srbiji, a sredstva su ostala simbolično ista. U međuvremenu je Univerzitet u Beogradu doživeo pad za bar sto mesta na Šangajskoj listi najboljih svetskih univerziteta pa se od 2019. godine nalazi između 401. i 500. mesta. Formiran je Fond za nauku koji će tokom naredne dve godine finansirati oko 230 projekata ukupne vrednosti preko 37 miliona evra kroz četiri programa istraživanja (PROMIS, PRVI, KOVID-19 i IDEJE), ali će na ovim projektima biti angažovano tek oko 2.100 (18%) od ukupno 12.000 istraživača u Srbiji, što otvara pitanje šta će biti sa ostalim istraživačima. I dok je u Strategiji predstavljena piramida efekata, glavni problem naučne zajednice Srbije ostaje obrnuta piramida: umesto da široku bazu piramide čine istraživači i asistenti, a vrh piramide naučna i nastavna zvanja, imamo obrnutu masovnost zbog nedostatka finansiranja doktoranata i sredstava za doktorske studije. U nazivu Predloga Strategije naznačen je i moto Moć znanja kao pouzdan temelj za budući ekonomski napredak, razvoj, obrazovanje i očuvanje zdravlja, bezbednosti i nacionalnog identiteta u Republici Srbiji, ali na osnovu teksta koji je usledio, čini se da je demonstrirana moć nad znanjem.

PREDLOG STRATEGIJE NAUČNOG I TEHNOLOŠKOG RAZVOJA REPUBLIKE SRBIJE ZA PERIOD OD 2021. DO 2025. GODINE – MOĆ ZNANjA SA AKCIONIM PLANOM ZA PERIOD 2021-2023. GODINE

Datum: 11.1.2021.

Mesto: Beograd

PREDLAGAČ:

Ime i prezimeMreža akademske solidarnosti i angažovanosti
Ustanova/InstitucijaMreža akademske solidarnosti i angažovanosti
Email  adresaakademska.masa@gmail.com
  1. NAČELNE PRIMEDBE I PREDLOZI
Zahvaljujemo se na detaljnom obrazloženju Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2021. do 2025. godine, kao i prilici da u opštem interesu doprinesemo Strategiji. Shodno Vašem detaljnom pregledu razvoja nauke u prethodnom periodu, pružićemo pregled projektnog državnog finansiranja istraživačkog rada iz ugla istraživača. Poslednji nacionalni projekat koji je pokrio skoro celu naučnu zajednicu u Srbiji imali smo za period od 2011-2015, gde većina kapitalne opreme nije isporučena iako je odobrena. Nakon toga se do 2019. nastavilo sa produžavanjem istog projekta sa osnovnim sredstvima (bez dodataka za hemikalije i opremu). U 2020. prešlo se na institucionalno finansiranje oko 12.000 istraživača u Srbiji, a sredstva ostala ista (kao za prethodni projektni period) ili umanjena jer više njima ne raspolažu nekadašnji rukovodioci projekata (kao osnivači i izvršioci godišnjih projektnih ciljeva) već direktori instituta. Univerzitet u Beogradu se od 2019. godine nalazi između 401. i 500. mesta na Šangajskoj listi najboljih svetskih univerziteta, što je pad za bar sto mesta u odnosu na 2018. godinu. Fond za nauku će tokom naredne dve godine finansirati oko 230 projekata ukupne vrednosti preko 37 miliona evra kroz četiri programa istraživanja u svim naučnim oblastima (PROMIS, PRVI, COVID-19 i IDEJE). Procena je da će na ovim projektima biti angažovano oko 2.100 (18%) od ukupno 12.000 istraživača u Srbiji, što otvara pitanje šta će biti sa ostalim istraživačima koji ne budu mogli svoja istraživanja da finansiraju na ovaj način. Takođe, izostala je mera koja bi se odnosila na dimenziju razvijanja kulture rodne ravnopravnosti i poboljšanje položaja i prava akademskih radnica i istraživačica, a što se odnosi ne samo na potencijalnu zastupljenost žena u/na obrazovno-naučnim institucijama, već i pozicije na kojima se nalaze (naročito pozicije odlučivanja).Tehnički gledano, Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije je u pojedinim delovima prepisana, odnosno samo grubo prevedena sa engleskog gde se koriste izrazi koji nisu u duhu srpskog jezika i potrebno je stručno lektorisanje teksta. Da bi zadržali ozbiljnost nacionalne Strategije, navodi tipa: „rast BDP-a iznad evropskog proseka“, „iznos direktnih stranih investicija premašuje evropski prosek“, „uprkos ekonomskom oporavku“, „upotreba veštačke inteligencije u funkciji ekonomskog rasta“ bi trebalo da budu izostavljeni, jer odaju utisak političkog pamfleta.Već tradicionalno, nacrti zakona i pravilnika koji regulišu naučno-istraživački rad se stavljaju na javnu raspravu ili tokom letnjeg ili tokom zimskog kolektivnog odmora u NIO. Tražimo da se ubuduće otvaraju javne rasprave u vreme kada NIO nisu na kolektivnom odmoru i da se vreme za dostavljanje primedbi i predloga produži na bar 30 dana.Skrećemo pažnju i na nerealno postavljene domete akcionog plana. Za 15-ak godina, u Srbiji su osnovana 4 naučno-tehnološka parka (NTP), a sada se za 3 godine planira otvaranje još 15 NTP!? Takođe, planira se veći broj visokokvalitetnih radova pri čemu sredstva za DMT2 po istraživaču ne dosežu ni 800 evra godišnje. Predlog: staviti realne ciljeve u Nacrt i uporediti sredstva za DMT2 po istraživaču u Srbiji i u EU. U Nacrtu se kao jedan od indikatora uspeha pominju radovi s impakt faktorom većim od 5 što neke oblasti istraživanja dovodi u podređen položaj. Predlog: kao indikator uspeha staviti broj istraživačkih (ne preglednih!) objavljenih radova kategorije M21. STEM discipline se ni na koji način ne mogu smatrati motorom društvenog razvoja, ako se odvoje od celokupnog opusa ljudskog znanja i ne uzmu u obzir naučne tradicije koje se bave čovekom i društvom. Naučna dostignuća su univerzalna, i zato se nauke od srednjeg veka izučavaju na univerzitetima. Posebno je problematičan pokušaj da se naša STEM nauka sa postojećim skromnim sredstvima i infrastrukturom uključi u svetsku naučnu trku, što je jedino moguće na uštrb finansiranja ostalih naučnih disciplina, kao što su društvene i humanističke, koje zbog relativno malih ulaganja mogu biti daleko kompetetivnije u naučnoj utakmici od STEM disciplina.U ovoj strategiji se predlaže osnivanje tela koje će da odlučuje o tome šta su društveni izazovi, a za izazove se najčešće uzimaju globalni izazovi, ali ne i od domaće nauke identifikovani lokalni problemi, od zagađenja vazduha, vode i hrane, preko krhkog demokratskog ustrojstva, siromaštva, nejednakosti, pravne nesigurnosti, korupcije koji su izostavljeni u samoj strategiji. 
  1. PREDLOZI I PRIMEDBE U POJEDINOSTIMA:  
Broj tačke/podtačkePREGLED I ANALIZA POSTOJEĆEG STANjA
V Pregled ostvarenosti mera iz prethodne Strategije
Predlog za izmenu i/ili dopunuDa bi se ušlo u proces kreiranja novog strateškog dokumenta, neophodno je u prvom koraku imati evaluaciju prethodnog strateškog dokumenta, koja je u vidu pisanog dokumenta / izveštaja morala biti dostavljena članovima Radne grupe, koji su pripremali predlog novog strateškog dokumenta. Iz teksta na koji dajemo mišljenje, to se ne vidi.Više puta se govori o skrivenom potencijalu i skrivenim snagama, ne razume se na šta se to odnosi, ako je skriveno, kako znamo da postoji, ako znamo da je skriveno onda znamo i šta je, a onda više nije skriveno…Kod pregleda ostvarenosti mera iz prethodne Strategije nije jasan način kako se vršila kvalitativna procena ostvarenosti pojedinačnih mera, u okviru zadatih ciljeva. Dalje, kod SWOT analize nije objašnjeno kako se vršila, u kom vremenskom periodu, sa kojim akterima i slično.
ObrazloženjeOno što ne vidimo iz predloženog teksta, a što je negde moglo biti naglašeno – da li postoji evaluacija prethodne strategije i da li su članovi Radne grupe imali uvid u takav izveštaj? Podsetimo se, prema članu 31. Zakona o planskom sistemu RS („Službeni glasnik RS, br.30/18) „Dokumenti  javnih politika izrađuju se u skladu sa rezultatima eks-ante analize efekata u eks post analize efekata važećih dokumenata javnih politika i propisa u toj oblasti“. To znači, neophodnost poštovanja sledećih kriterijuma: relevantnost (usklađenost odabranih ciljeva s utvrđenim potrebama, efikasnost (delotvornost), efektivnost, uticaj i održivost. Pored toga, što je potrebno imati evaluaciju prethodnog strateškog dokumenta, kako bi se utvrdilo šta je ostvareno i šta nije i zašto, neophodno je predvideti i eks ante evaluaciju tokom izrade novog dokumenta s tačno utvrđenim akterima koji je pripremaju, koordiniraju i izrađuju i koji su najčešće spoljni evaluatori, kao i eks post evaluaciju koja se sprovodi tokom implementacije strateškog dokumenta i ostvarivanja efektivnosti, efikasnosti i drugih kriterijuma planiranih mera i direktnih rezultata prema zacrtanim ciljevima i očekivanjima u “cilju njenog preispitivanja i unapređenja, odnosno revizije i daljeg planiranja (čl.40 Zakona o planskom sistemu). Smatramo da su ove stvari važnije od Priloga 1 koji predstavlja spisak naučnika poreklom s ovih prostora koji su ostvarili međunarodni uspeh i doprineli globalnoj nauci, jer nije jasno čemu to služi, da li kao podsećanje domaćoj (naučnoj) javnosti ili kao informacija stranoj javnosti. Postoje standardi u kreiranju strateškog dokumenta i treba se držati tih standarda s minimalnim odstupanjem, ako postoje neke (nacionalne) specifičnosti. Osim toga, nije u pitanju ni istorijski dokument koji se prvi put piše na tu temu.
Broj tačke/podtačkeOKVIR ZA DONOŠENjE STRATEGIJE
Predlog za izmenu i/ili dopunuU predstavljanju okvira za donošenje strategije, obično se ide od opštijeg ka pojedinačnom, pa je možda bolje predstaviti prvo globalni/međunarodni okvir, pa onda nacionalni.
ObrazloženjePrema članu 34. Zakona o planskom sistemu, neophodna je obaveza sprovođenja konsultacija u svim fazama izrade dokumenta javne politike. U tekstu predloga strategije je to i rečeno, ali radi vidljivosti i transparentnosti koji se sve vreme naglašavaju u tekstu predloga nedostaju podaci, pre svega o članovima radne grupe, koliko puta su se sastali, koliko konsultacija je bilo sa kojim predstavnicima institucija koje su navedene ili bar šta je bila tema tih konsultacija – ovako je sve u magli, nejasno i nedorečeno. Citirajući opet član 34.  str. 42 Zakona o planskom sistemu to znači: “Informacije o rezultatima sprovedenih konsultacija koji naročito obuhvataju podatke o konsultovanim stranama, obimu i metodima konsultacija, pitanjima o kojima se raspravljalo tokom konsultacija, zatim primedbama, sugestijama i komentarima koji su uzeti u razmatranje i onima koji nisu uvaženi, kao i o razlozima za njihovo neprihvatanje, nadležni predlagač predstavlja u okviru dokumenta javne politike”.U Strategiji razvoja se navodi težnja za integraciju u evropski istraživački prostor i transparentnost konkursa. Na žalost, u prethodnom periodu smo imali iskustva gde je Ustavom zagarantovana autonomija NIO bila narušavana imenovanjem direktora instituta koji nisu imali nikakvu podršku svog kolektiva. Imajući u vidu ovaj vid opstrukcije rada i organizacije instituta, teško je očekivati da se Mapa puta Republike Srbije za integraciju u evropski istraživački prostor zaista realizuje.
Broj tačke/podtačkePC. 5 – Jačanje međunarodne saradnje
Predlog za izmenu i/ili dopunuKod pokazatelja uspeha u međunarodnoj saradnji, dati su podaci o broju koautorstva (međunarodna), broju projekata u okviru programa Horizont 2020 i slično, ali ti podaci nam ne govore o rezultatima, primera radi, citiranosti (sem kod DH nauka) i samim tim uticajnosti koautorskih radova, rezultatima projekata koji su uspešno implementirani i ostvaruju svoju naučnu i društvenu opravdanost odnosno uticajnost. Slično je i kod navođenja broja projekata i iznosa sredstava koja su utrošena kada su u pitanju Fond za nauku, Centar za promociju nauke ili Fond za inovacionu delatnost (naročito poslednja dva fonda, jer su s projektnim aktivnostima počeli još 2010. odnosno 2011. godine i većina navedenih projekata je već realizovana, ali se ne znaju efekti i uticaj tih projekata koje su eventualno ostvarili.
ObrazloženjePrimera radi, šta je rezultat 10 godišnje promocije nauke – da li imamo više mladih uspešnih naučnika, da li je društvo postalo senzibilisanije za nauku i naučne rezultate (pandemija Kovid 19 je pokazala suprotno) i slično, jer za deset godina postojanja Centra za promociju nauke imamo minimalno ulaganje u nauku (u odnosu na evropski prosek) i veliki porast pristalica alternativne nauke, antivakcinaških pokreta, pristalica verovanja da je Zemlja ravna ploča i mnoge druge. To su naravno i globalni fenomeni, ali mi moramo imati odgovor na njih. Iz svega navedenog, postavlja se i pitanje čemu iznošenje rezultata istraživanja iz 2012. ili 2015. o stavovima građana o prisustvu nauke u medijima ili pozitivnoj i prioritetnoj ulozi koju nauka treba da ima u našem društvu, kada su to rezultati koji su se mogli koristiti prilikom izrade prethodne Strategije (2016-2020). Osim broja realizovanih projekata i sredstava koja su uložena u međunarodnu i bilateralnu saradnju, opet nedostaje detaljnija analiza efekata tih projekata kao i njihove održivosti. Posebno ističemo slabe kapacitete NIO za privlačenje i realizaciju evropskih projekata. Zbog ograničenog budžeta i pokazane spremnosti za učestvovanje u evropskim projektima, potrebno je pored već postojeće kancelarije pri ministarstvu za međunarodnu saradnju, pomoći institute i fakultete da osnuju svoje interne kancelarije za evropske/međunarodne projekte (koristeći ekspertizu iskusnih istraživača učesnika na prethodnim međunarodnim projektima) koji će u koordinaciji sa ministarstvom biti angažovani na informisanju i savetovanju, i time olakšati istraživačima prijave za međunarodne projekte.
Broj tačke/podtačkeOpšti cilj Strategije
PC. 4 – Fokusiranje istraživanja na društvene izazove i prioritete
Predlog za izmenu i/ili dopunuPiramida društvenih izazova, ciljeva i efekata Strategije, nejasno predstavljena, niti se vidi smisao. (str.45)
ObrazloženjeNedostaje pojašnjenje pojma društveni izazovi i kako se došlo do liste koja je navedena. Naime, treći stub Horizont 2020 govori o društvenim izazovima: zdravlje, hrana, energija, transport, klima, inkluzija i bezbednost. Većina je navedena i u Predlogu ove strategije, bilo bi dobro da postoji pojašnjenje šta svaki od izazova podrazumeva. Na spisku navedenih izazova nalaze se i negovanje nacionalnog identiteta i unapređenje donošenja državnih odluka kod kojih naročito nedostaje pojašnjenje šta konkretno znače i na koji način se ova strategija bavi njima. Takođe, mehanizam za kandidovanje društvenih izazova kao naučnoistraživačkih tema u vidu uspostavljanja Saveta za društvene izazove nije do kraja objašnjen, šta su nadležnosti i koji je sastav tog tela. Prema onome što je rečeno da će praviti listu aktuelnih društvenih izazova podseća na nacionalni registar rizika koje mnoge države sveta imaju i u kojima se daju procene najznačajnijih hitnih slučajeva sa kojima se neka država i njeni građani suočavaju i mogu suočiti u bliskoj budućnosti. Takav registar pruža nacionalnu sliku rizika sa kojima se suočava jedno društvo i može biti tako dizajniran da obuhvati lokalne registre rizika, kao i sektorske (u vezi s prirodnim katastrofama i vanrednim situacijama, zaštitu životne sredine, kritičnu infrastrukturu, u sferi ekonomije, zdravlja, proizvodnje hrane i sl.). Dakle, tu je neophodno naglasiti obaveznu saradnju s postojećim telima u različitim sektorima i na različitim nivoima (od nacionalnog do lokalnog) koji već imaju neke registre rizika i uspostaviti neki vid koordinacije i razmene. Vlada svakako na kraju odlučuje koje mere će primeniti. Da bi donela adekvatne politike zasnovane na dokazima, neophodno je raditi na kreiranju visokokvalitetnih baza podataka o relevantnim tematskim oblastima, imati profesionalce s analitičkim veštinama i procenama kao i politički podsticaj za korišćenje analize zasnovane na dokazima, savetima i preporukama u postupcima vladinog odlučivanja. Pouzdanost dokaza, saveta i preporuka su ključni za ostvarivanje relevantnosti, efikasnosti, efektivnosti, održivosti i uticajnosti javne politike. U mnogim delovima Predloga strategije je taj pristup izostao ili je nejasan, nedorečen, pa i konfuzan, a zapravo, može da se odnosi na izazov unapređenja donošenja državnih odluka.U predlogu Strategije se ne objašnjava šta znače društveni izazovi u oblasti bezbednosti i odbrane, negovanja nacionalnog identiteta i unapređenja donošenja državnih odluka, niti tačno kako se do njihove identifikacije došlo, ali su oni svakako neadekvatni, ograničavajući za istraživače društveno-humanističkih nauka i neprilagođeni 21. veku. Nigde se u predlogu Strategije ne pominje pojam demokratije koji, s druge strane, ima primarno mesto u programu Horizont Evrope (2021-2027), u analognom drugom klasteru „Kultura, kreativnost i inkluzivno društvo“ (koji je nastavak ranijeg H2020 društvenog izazova 6) a koji se fokusira na demokratsko upravljanje, kulturno nasleđe i društvene i ekonomske transformacije.  Ovaj klaster pod demokratijom kao prioritetom ovog klastera podrazumeva osavremenjivanje demokratskog upravljanja kroz razvoj inovacija, javnih politika i institucija koje proširuju i produbljuju političku participaciju građana, društveni dijalog, građansku angažovanost i rodnu jednakost. Teži se povećanju transparentnosti, efektivnosti u kreiranju javnih politika, polaganju računa građanima, legitimitetu i jednakosti a sve u cilju povećanja poverenja građana u demokratske institucije, očuvanja građanskih sloboda i vladavine prava. Ništa od ovoga nije spomenuto u predlogu Strategije, iako bi to moglo da bude demokratska razrada društvenog izazova „unapređenja donošenja državnih odluka“ s tim da se u predlogu Strategije gotovo nigde ne pojavljuju građani i demokratsko donošenje odluka, već isključivo donošenje državnih odluka. Takođe, pored demokratije i kulturnog nasleđa, prioritet društvene i ekonomske transformacije u programu Horizont Evrope tiče se neophodne sveobuhvatne evropske strategije održivog razvoja, izraza koji se u predlogu Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije javlja svega nekoliko puta, i to pominjanjem zastarele Nacionalne strategije održivog razvoja iz 2008. godine i evropskih prioriteta održivog razvoja, ali ne u vezi s identifikovanim društvenim izazovima.U Strategiji razvoja predstavljena je piramida efekata Strategije, međutim glavni problem naučne zajednice Srbije je obrnuta piramida: umesto da široku bazu piramide čine istraživači i asistenti, a vrh piramide naučna i nastavna zvanja, mi imamo obrnutu masovnost zbog nedostatka doktoranata i sredstava za doktorske studije.Stiče se utisak da se jedino IT sektor u Srbiji razvija i ostvaruje suficit, dok su ostale delatnosti sasvim nerazvijene. U Strategiji razvoja se dosta insistira na „Veštačkoj inteligenciji“. Koji su kapaciteti Srbije za takvu specifičnu i visokotehnološku oblast? Koji su to kriterijumi na osnovu čega se na tome insistira, jer u Strategiji sem opštih floskula nismo naišli na opravdanost inicijative. Interesantno je da se u vreme Kovid-19 pandemije i zdravstvenim sistemom u kolapsu više priča o „veštačkoj inteligenciji“ u Strategiji nego o vakcinama i dugoročnim zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posledicama pandemije. Strategija razvoja mora biti u koraku sa aktuelnom naučnom problematikom, ne možemo pričati o veštačkoj inteligenciji ili „slanju ljudi na Mesec“ a u zemlji više nemamo ustanovu koja je u stanju da pravi vakcine za aktuelnu pandemiju Kovid19. Strategija više liči na elaborat o veštačkoj inteligenciji gde se druga polja istraživanja samo načelno pominju, a sa takvim stavom ćemo ostati i bez ovo malo prirodne inteligencije u smislu naučnog egzodusa pored postojeće brojne opšte emigracije.
Broj tačke/podtačkeANALIZA EFEKATA
II Institucionalni okvir
OPIS MERA ZA OSTVARIVANjE CILjEVA STRATEGIJE
Predlog za izmenu i/ili dopunuKod poglavlja Analiza efekata i navođenja efekta mera u okviru posebnih ciljeva (od str. 61 – dalje) pored navođenja mera ili grupa mera, nedostaje navođenje potencijalnih rizika za sprovođenje svake od opcija.Na str 26. treba ispraviti nazive određenih institucija. Tako je potrebno da stoji: Istorijski institut Beograd i Institut za noviju istoriju Srbije.Navodi se na str. 57 potreba za uspostavljanjem Saveta za društvene izazove, ali se ne precizira ko bi činio to telo i ko bi ga formirao, kao i način rada. Isto tako na str. 59 nedostaje slično preciziranje u vezi sa Radnom grupom za međunarodnu saradnju. Ne vidi se ko bi bili njeni članovi i kako bi se formirala.Iznosi sa str. 86 u vezi s tačkom 3. 1. 8. koji se tiču podrške istraživačima za učešće na skupovima u inostranstvu i u vezi sa njihovim boravkom u inostranstvu su minimalno povećani.
Obrazloženje
Broj tačke/podtačkeOPIS MERA ZA OSTVARIVANjE CILjEVA STRATEGIJE
PC. 3 – Negovanje vrhunskog kvaliteta nauke i tehnološkog razvoja i jačanje konkurentnosti privrede
Predlog za izmenu i/ili dopunuKategorizacija istraživača prema rezultatima rada je izostala u prethodnom projektnom periodu, čime su mnogi istraživači oštećeni.
ObrazloženjeMi još uvek nemamo tu kategorizaciju čime se na neki način destimuliše istraživanje jer ne postoji adekvatno prepoznavanje i nagrađivanje. S institucionalnim finansiranjem se isto u startu postavlja pitanje da li će se i dalje tolerisati neproduktivnost? U Strategiji je predložen niz institucionalnih kvalitativnih i kvantitativnih kriterijuma procene uspešnosti, ali deluju toliko složeno da je teško poverovati u njihovu uspešnu realizaciju kada to nije sprovedeno s mnogo jednostavnijom kategorizacijom za prethodni projektni period.
Broj tačke/podtačkeDOPUNA OBRAZLOŽENjA
PC. 2 i DODATAK M. 2.4.
Predlog za izmenu i/ili dopunu(M 2.4.) usvajanje programa razvoja i unapređivanja društvenih i humanističkih nauka u Srbiji.
ObrazloženjeM. 2.4. USVAJANjE PROGRAMA RAZVOJA I UNAPREĐIVANjA DRUŠTVENIH I HUMANISTIČKIH NAUKA U SRBIJI
Ciljevi naučnoistraživačkog rada u oblastima društvenih i humanističkih nauka treba da prate nacionalne prioritete koji će biti formulisani u okviru Programa razvoja i unapređivanja društvenih i humanističkih nauka u Srbiji, kao i u sklopu sektorskih javnih politika kroz propise i programska dokumenta Republike Srbije (strategije, programi, akcioni planovi i sl.). Kao prioritetna trebalo bi da se sprovode i primenjuju istraživanja u oblasti javnih politika, obrazovanja, društvenih i kulturnih inovacija, ljudskih i manjinskih prava, kao i istraživanja koja vode boljem razumevanju i rešavanju kulturnih, društvenih i ekonomskih pitanja i izazova, razvoju i unapređivanju obrazovanja i sistema obrazovanja, te razvoju kritičkog mišljenja i drugih civilizacijskih standarda u srpskom društvu. Ova istraživanja treba da budu prepoznata i kroz programe i pozive Fonda za nauku Republike Srbije.
• Odgovorne institucije: MPNTR, NIO
• Institucije partneri: Fond za nauku, Savet za društvene izazove
• Indikator 1: Usvajanje programa razvoja i unapređivanja društvenih i humanističkih nauka u Srbiji
• Indikator 2: Broj ostvarenih rezultata prema Programu razvoja i unapređivanja društvenih i humanističkih nauka u Srbiji
• Indikator 3: Broj raspisanih javnih poziva i finansiranih projekata Fonda za nauku, na osnovu Programa razvoja i unapređivanja društvenih i humanističkih nauka u Srbiji
Broj tačke/podtačkeUvod (str. 4) / (str. 57).
PC. 4 – Fokusiranje istraživanja na društvene izazove i prioritete 
Predlog za izmenu i/ili dopunuUvod (str. 4). Umesto: 
,,Na udaru su bili zdravstvo, bezbednost, ekonomija, logistika, građanske slobode” 
Treba:
Na udaru su bili demokratija, ljudsko dostojanstvo, zdravstvo, bezbednost, ekonomija, logistika, građanske slobode

Umesto:
,,Republika Srbija se, kao i druge države, suočava i sa brojnim drugim društvenim izazovima među kojima su klimatske promene, migracije, demografski trendovi i bezbednost.“
Treba:
Republika Srbija se, kao i druge države, suočava i sa brojnim drugim društvenim izazovima među kojima su slabo demokratsko uređenje, pravna nesigurnost, siromaštvo, klimatske promene, migracije, demografski trendovi i bezbednost.

PC. 4 – Fokusiranje istraživanja na društvene izazove i prioritete (str. 57).     
Umesto sledećih društvenih izazova:
Zdravlje 
Hrana i voda 
Bezbednost i odbrana 
Energija, zaštita životne sredine i klimatske promene 
Negovanje nacionalnog identiteta 
Unapređenje donošenja državnih odluka 

Treba:
Zdravlje 
Učvršćivanje demokratije i pravne sigurnosti 
Vazduh, hrana i voda 
Bezbednost i odbrana 
Energija, zaštita životne sredine i klimatske promene 
Negovanje nacionalnog identiteta, tolerancije i kritičkog mišljenja
Unapređenje donošenja državnih odluka
ObrazloženjePravna nesigurnost i nedemokratsko uređenje su osnovni problemi svakog društva, i pošto su već predmet naučnih istraživanja moraju biti uključeni u Strategiju. Tokom pandemije izazvane korona virusom često su ljudska prava kršena i ljudsko dostojanstvo povređeno primenom nedemokratskih metoda. Pravno i demokratsko uređenje država je garant da su svi građani jednaki pred zakonom i da je politička volja svih građana adekvatno institucionalno predstavljena i da su oni nosioci prosperiteta i u krajnjoj liniji korisnici znanja. Znanje poput slobode i pravde pripada svima, a ne samo nekolicini.
Broj tačke/podtačkeSlika br. 5 Mreža državnih instituta (str. 26)
Predlog za izmenu i/ili dopunuDruštvene i humanističke institute staviti u jednu grupu društveno-humanističkih instituta.
ObrazloženjeUvođenje jasne podeljenosti između društvenih i humanističkih nauka duboko zaseca neke od samih nauka, kao što je to filozofija. Instituti moraju imati mogućnost da bude istovremeno registrovani i kao humanistički i kao društveni. Primer je Institut za filozofiju i društvenu teoriju koji je ovde svrstan u društvene discipline, a akreditovan je i za humanističke nauke. Ukazujemo i na klasifikaciju nauka, koja je potpuno neopravdano i van svih evropskih i svetskih tokova, filozofiju uvrstila u društvene nauke.

Za Makiš

Mreža  akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) bezrezervno staje uz apel devet univerzitetskih profesora, članova Sekcije za hemiju životne sredine, upućen odbornicima Skupštine Beograda povodom najavljenog usvajanja Plana detaljne regulacije Makiškog polja. 

Ovim Planom bila bi omogućena izgradnja 4,5 miliona kvadrata stambeno-poslovnog prostora na 700 hektara zaštićene higijensko-sanitarne zone koja predstavlja najvažnije izvorište podzemnih voda za vodosnabdevanje Beograda. Makiška zona uz Savu je zona zaštićenih reni bunara zahvaljujući kojima je Beograd jedna od retkih evropskih prestonica s kvalitetnom pijaćom vodom. Projekat koji predstavlja rizik po sistem vodosnabdevanja ne bi smeo da bude odobren bez detaljne analize svih relevantnih naučno-istraživačkih institucija u Srbiji i bez široke i transparentne javne diskusije. 

Pozivamo gradske odbornike, ali i sve nadležne institucije da uvaže stavove struke i argumente iznete u apelu devet profesora. Pozivamo čitavu akademsku i građansku javnost da stane iza integriteta naučnog mišljenja, i za odbranu člana 74 Ustava Republike Srbije koji nalaže očuvanje zdrave životne sredinu (Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju; Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zaštitu životne sredine; Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu). 

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju.

Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zaštitu životne sredine.

Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju.

Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zaštitu životne sredine.

Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.

Zahtev za transparentnim procesima u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti je, u više navrata, primala žalbe na netransparentnost i neujednačene kriterijume za vrednovanje istraživača i istraživačica iste oblasti u strukturama Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Takođe, uprkos višestrukim pozivima da se uredi baza istraživača i njihovih rezultata, nije napravljen nikakav pomak u proteklim godinama, već je ovaj segment potpuno zanemaren. 

Kada su u pitanju tela ministarstva, pre svega matični naučni odbori, ujednačena je ocena da bi svi matični naučni odbori i komisija za izbore u zvanje trebalo da svoj rad učini transparentnijim i da je potrebno učiniti dostupnijim procedure za žalbu istraživača i istraživačica koji smatraju da su oštećeni u procesu vrednovanja. Među matičnim odborima postoje razlike u efikasnosti i dostupnosti za akademsku zajednicu, ali je ocena jedinstvena da postoji značajan prostor za unapređenje. Posebno nezadovoljstvo izaziva delovanje komisije za izbore u naučna zvanja koje često ne poštuje izveštaje koje dostavlja nadležni matični odbor, već vrednovanje sprovodi po svom nahođenju bez obrazloženja. 

U tom smislu, zahtevamo od Ministarstva da preduzme mere koje bi omogućile transparentnost procesa prikupljanja i vrednovanja podataka o naučno-istraživačkim rezultatima u MPNTR:

ProblemPreporuka
Zaključanost baze RIS, nemogućnost provere referenci i bodovaTransparentnost baze rezultata, njihova vidljivost i dostupnost
Neažurno verifikovanje rezultata unetih u RISPromptno ažuriranje svih unetih rezultata za 2018, 2019, a uskoro i 2020. godinu
Komisija za izbore u zvanja često, prilikom izbora u zvanja, menja bodovanje na izveštajima koje joj dostavljaju MNOPotrebno je da se dostavi obrazloženje za sve izmene u izveštajima prilikom izbora u zvanje kako bi proces bio transparentan i kako bi bilo jasno gde su greške u kategorizaciji
Izbori u zvanja predugo traju (ne poštuje se zakonski rok od 6 meseci) jer MNO kasne sa pregledanjem izveštajaMora da se poštuje zakonom propisan rok koliko traje izbor u zvanja; sve instance u tom procesu moraju da rade efikasnije i da se pridržavaju zakona i pravilnika
U većini MNO brojčano značajno dominiraju profesori fakulteta, iako saradnici i saradnice instituta mnogo više zavise od odluka MNOObezbediti da u budućim sazivima svih MNO ravnopravno budu zastupljeni članovi sa instituta i sa fakulteta
Nepoznavanje interdisciplinarnih zvanja i programa u strukturi matičnih odbora zbog čega se istraživači/ice sa interdisciplinarnim rezultatima neadekvatno vrednujuOmogućiti prepoznavanje interdiciplinarnih rezultata kroz uspostavljanje drugačijeg načina vrednovanja koje ne bi primoravalo istraživače/ice da se opredeljuju samo za jendu disciplinu, jer je to u potpunoj suprotnosti sa duhom interdisciplinarnosti
Ocenjivanje monografija, zbornika i ostalih rezultata nije transparentno kod pojedinih MNOUčiniti javno vidljivom kategorizaciju svih MNO za publikacije podnete njima na uvid, sa obrazloženjima
Različite prakse kod različitih MNO oko dodeljivanja kategorije publikacijama – neki MNO odlučuju na zahtev, a neki samo u okviru izbora u zvanje ili godišnjih izveštaja NIODefinisati ujednačenu praksu vrednovanja publikacija, koja bi bila nevezana od izbora u zvanje pojedinačnih istraživača/ica i godišnjih izveštaja
Tehnička rešenja nemaju definisan proces vrednovanja van dosadašnjih projektnih izveštaja ili izbora u zvanjaPotrebno je definisati proceduru za vrednovanje tehničkih rešenja na zahtev, umesto vezano za izbore u zvanja, jer je ova kategorizacija važna za saradnju sa privredom
Zahtevi za dostavljanjem štampanih kopija uz zahteve za izbor u zvanje i pečatiranih pozivaPored odgovornosti prema životnoj sredini, proces bi se dodatno olakšao ukoliko bi se sva dokumentacija slala u elektronskom obliku i bez zahteva za pečatiranim pozivima, koje su već odavno izašli iz svetske prakse, a uz uvažavanje email pozivnice
Istraživači i istraživačice nisu upućeni u proceduru za žalbe na odluke o izborima u zvanjaUčiniti proceduru za upućivanje žalbi dostupnom na sajtu Ministarstva kako bi istraživači i istraživačice koji smatraju da su oštećeni u procesu mogli da se upute
Ne postoje izveštaji sa sednica matičnih naučnih odbora niti komisije za izbore u zvanjaObjavljivati redovno zapisnike sa sednica matičnih naučnih odbora i komisije za izbore u zvanja sa jasno naznačenim izmenama u odnosu na izveštaje komisija za izbor u zvanje sa matičnih institucija

Takođe, ovim putem apelujemo na Ministarstvo da učini transparentnom proceduru izmene Pravilnika o postupku, načinu vrednovanja i kvantitativnom iskazivanju naučnoistraživačkih rezultata istraživača i izbor članova Radne grupe za izradu novog pravilnika. Nedopustivo je da su članovi radnih grupa Ministarstva nepoznati akademskoj zajednici, kao i da se zanemaruju primedbe koje dolaze od istraživača i istraživačica. Takođe, tražimo da se uvaže sugestije koje stižu iz pojedinačnih naučnih oblasti za pravednije vrednovanje rezultata. 

Beograd, 16.12.2020.

Protection of University Autonomy and Academic Freedom in Serbia

This is a notice addressed to the international academic community about the violation of university autonomy and academic freedom at the Faculty of Theology of the University of Belgrade by the Holy Synod of the Serbian Orthodox Church 

For more than a year now, we have been witnessing deeply discouraging events at the Faculty of Orthodox Theology (FOT), one of the 31 faculties – members of the academic community of the University of Belgrade. Professor Maksim Vasiljević and assistant professor Marko Vilotić were unlawfully deprived of teaching positions at their Faculty in 2019. In the fall of 2020, professors Rodoljub Kubat and Maksim Vasiljević were fired from FOT in violation of thе law and the Constitution of the Republic of Serbia. 

Professor Kubat was illegally fired as a result of obvious retaliation and persecution due to criticism of illegitimate decisions made at the FOT and criticism of some members of the Holy Synod, while prof. Vasiljević was fired even without that. The decision regarding the loss of the teaching position at FOT included the order of the Synod to the dean of FOT to immediately issue a directive on the termination of employment of Kubat and Vasiljević. The FOT statute contains a provision, contrary to the University statute, which authorizes the Synod to withdraw its blessing for any particular teaching position at this faculty. However, by the end of 2019, the Statutory Council of the University of Belgrade (the most relevant University body in charge of the statutory issues) concluded that the Synod’s influence was contrary to the Law on Higher Education and the Statute of the University of Belgrade. And this influence was crucial for the termination of employment that was enacted in the case of Prof. Kubat and Prof. Vasiljević. According to the same decision issued by the FOT dean, prof. Kubat and prof. Vasiljević could not even „perform other duties“ at FOT. The essence of this document is a statement claiming that the dean’s directive has been based on „a legally binding and executive decision of the Holy Synod of the Serbian Orthodox Church“. According to this decision, prof. Kubat and prof. Vasiljević аre not allowed to defend themselves legally! This decision is not only contrary to the Law on Higher Education and the Labor Law, but also violates human rights of both professors: their freedom of scientific and intellectual creativity guaranteed by article 73 of the Constitution of the Republic of Serbia, as well as their right to a legal defense determined by article 36 of the Serbian Constitution. 

The Republic of Serbia is a secular state based on its constitution and only court decisions can be binding. Decisions of state executive bodies also cannot be binding, they can only be final. Moreover, only court decisions and state administrative acts have executive power. According to the Labour Law, the decision of the Synod cannot be a reason for termination of employment. The Holy Synod is not a state institution that governs public authorities. Prohibition of lectures at the University by any external authority, outside the University itself, is an open violation of its autonomy. Тhe university autonomy is guaranteed by article 72 of the Serbian Constitution. 

Until recently, the Serbian Orthodox Church has not been much involved in the academic affairs of the FOT, so a kind of modus vivendi sustained this fragile institutional cohabitation. The interference of the Holy Synod in the autonomy of FOT and the violation of legal norms of the University of Belgrade should be placed in the context of an illegitimate and uncontrolled demonstration of church power – this time directed against professors of theology who expressed freedom of thought, conscience and public opinion. There is no doubt that prof. Kubat and prof. Vasiljević themselves are victims of illegitimate interference of clerical power structures in the work of the University of Belgrade. Deprived of their academic position, they were exposed to open formal and informal persecution contrary to legal and civilizational norms. The University of Belgrade and the Ministry of Education, Science and Technological Development of Serbia must not remain passive on this issue in order to prevent further systematic harassment of members of the university community. They should enforce state and university laws and regulations to protect colleagues by taking into account the existential aspect that directly affects the well-being of their families. In the recent past, under the same autocratic government, a number of professors were expelled from the University of Belgrade in 1998, following the ratification of a poor university law. 

Therefore, we appeal to international academic institutions to condemn the open persecution of university professors in Serbia. As stated in the UN special report (2020) on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression: „Without academic freedom, societies lose one of the essential elements of democratic self-governance: the capacity for self-reflection, for knowledge generation and for a constant search for improvements of people’s lives and social conditions“. The Bonn Declaration on Freedom of Scientific Research (2020) further emphasizes that the “freedom of thought and intellectual creativity require also freedom and security of individuals”. Needless to say, the level of democratic development of a society is measured by respect of academic freedom. The academic freedom in Serbia, university autonomy and freedom of thought in general should be vigorously defended by law, as well as by the solidarity of our colleagues and other intellectuals from the international academic community.