Zahtev za ukidanje diskriminatorne odredbe u Četvrtom pozivu mladim istraživačima

Povodom „Četvrtog poziva za talentovane mlade istraživače – studente doktorskih akademskih studija za uključivanje u naučnoistraživački rad u akreditovanim naučnoistraživačkim organizacijama (u daljem tekstu NIO)”, objavljenog 23. novembra 2020. godine, Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (Masa) traži preformulisanje uslova ovog poziva:

  1. Da pravo podnošenja prijave imaju mladi istraživači koji imaju prvi put upisanu prvu godinu doktorskih akademskih studija za školsku 2020/2021;

Tako da pravo podnošenja prijave imaju mladi istraživači koji su redovni studenti doktorskih studija starosti do 30 godina, uvažavajući argument uvođenja afirmativnih mera za mlade u skladu sa Nacionalnom strategijom za mlade 2015-2025.

OBRAŽLOŽENJE

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti ovako definisan nužan uslov prepoznaje kao diskriminatoran budući da ukida mogućnost konkurisanja ostalim mlađim istraživačima koji ispunjavaju ostale uslove konkursa, a prvenstveno uslov redovnosti studiranja, visoke prosečne ocene na doktorskim studija i drugih rezultata relevantnih za naučno-istraživački rad. Doktorandi na višim godinama studija kontinuirano pokazuju posvećenost nauci kroz akademske publikacije i učešće u naučnim skupovima, te u tom smislu  predstavljaju vredan intelektualni kapital naše zemlje.

Masa snažno podržava svrhu ovog javnog poziva koji predviđa uključivanje mlađih i talentovanih studenata doktorskih akademskih studija u naučnoistraživački rad u akreditovanim NIO. Smatramo da je u interesu svih NIO da primljeni kandidati imaju što bolje kvalifikacije za kvalitetan naučno-istraživački rad. Stoga ukazujemo da se ovako postavljenim kriterijumom ne može adekvatno utvrditi profesionalni doprinos budućih kandidata naučnoistraživačkom radu u Republici Srbiji, jer se u obzir uzimaju samo oni kandidati koji su u aktuelnoj školskoj 2020/2021. upisali doktorske akademske studije – dakle samo nepuna dva meseca nakon upisa na najvećem broju fakulteta u zemlji.

Ovim pozivom praktično se isključuju svi oni mlađi istraživači koji su objavljivali u relevantnim naučnim časopisima, izlagali radove na konferencijama u zemlji i inostranstvu ili na drugi način ostvarili zapažene i merljive doprinose akademskoj zajednici. Prosečna ocena na osnovnim i master studijama može biti relevantan, ali smatramo ne i dovoljan indikator za utvrđivanje kvaliteta i postignuća kandidata za naučnoistraživački rad.

Konačno, ističemo da Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti u potpunosti podržava Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u nameri da već četvrtu godinu za redom pruži priliku talentovanim mlađim istraživačima da svoje karijere nastave u akreditovanim NIO u zemlji. Međutim, upravo u cilju pronalaženja najboljih kandidata za uključivanje u naučnoistraživački rad i domaću akademsku zajedicu u celini, zahtevamo od Ministarstva da otvori prostor za poštenu konkurenciju i izbor najboljih kandidata zasnovan na naučnoistraživačkim rezultatima, a u skladu sa dobrim evropskim praksama.

Dopis sa gore navedenim sadržajem je upućen ministarstvu 10.12.2020.

Režimsko nipodaštavanje lekarske struke u doba epidemije

Poslednjih godina vlast predvođena partijskim i državnim predsednikom Aleksandrom Vučićem beskrupulozno napada svaki oblik protesta i ukazivanja na činjenično stanje u društvu, naročito ako ga upućuju akademski građani. Ovaj manir je, nažalost, sa epidemijom korone postao još izraženiji, pri čemu se ne bira se ni mesto ni vreme, a ni reči za brutalno vređanje. To može biti konferencija Kriznog štaba, skupštinska govornica, diplomatske posete, Ujedinjene nacije, između dva zalogaja, i čitav niz drugih izrežiranih predstava.
Lekari imaju neljudske uslove rada, tokom epidemije korone, i povrh toga predsednika države koji se ne suzdržava da im brutalno odgovori kada neko na to javno ukaže. Ovaj paradoks nipodaštavanja ugroženosti lekarske struke je samo projekcija kontinuirane uzurpacije Kriznog štaba i kontradiktornih izjava njegovih stručnih članova. U pokaznoj kampanji, između tenkova, predsednik je sramotno prozvao anesteziologa dr Radeta Panića, iz „crvene zone“ Kovid bolnice, koji je ukazao na očaj zdravstvenog sistema i kritičan položaj pacijenata. Ovakvo nipodaštavnje i vređanje dr Panića koji govori u ime lekara koji daju maksimum od sebe i svog zdravlja da pomognu obolelima je potpuno neprihvaljivo. Manipulacije informacijama ne prestaju. Dok smo u julu imali pune Kovid bolnice po Srbiji, sa zvanično dnevno 400-500 pozitivnih na testove, sada su iste te Kovid bolnice pune sa 5000-7000 dnevno pozitivnih, a o umrlima da ne govorimo. Ne zaboravimo da su mnogi lekari i medicinsko osoblje žrtvovali svoje živote dok je predsednik države vodio predizbornu i postizbornu kampanju ne hajući za epidemiološke mere. Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) traži od predsednika države uzdržavanje od komentarisanja rada onih koji su u prvim redovima borbe protiv virusa, kao i javno izvinjenje dr Paniću i svim lekarima koje je na ovaj način uvredio i omalovažio njihov predan i stručan rad u produženim vanrednim okolnostima.

Podrška dr Živku Ćurčiću

MASA pruža punu podršku našem kolegi Dr Živku Ćurčiću koji je na nezakonit način otpušten odlukom direktorice Instituta za ratarstvo i povrtarstvo dr Svetlane Balešević Tubić.

Dr Živko Ćurčić 13 godina radi na istraživanjima u vezi sa šećernom repom u Institutu, a poslednje 4 godine pokušava da ih sačuva od potpunog gašenja. Ukoliko izgubi ovu bitku, po svemu sudeći, nepovratno će biti izgubljen i veliki deo jedinstvenih genetičkih resursa koji se nalaze u kolekciji Instituta.

Kada je reč o navodnom prekršaju zbog koga je kolega Ćurčić otpušten, u potpunosti smo saglasni sa mišljenjem Sindikata nauke, dostavljenom Institutu u kome se iznosi stav da kolega Ćurčić svojim izjavama nije učinio povredu radne obaveze. Zakonom o nauci i istraživanju naučni rad se zasniva na javnosti svog delovanja i potuno je neshvatljivo da državni institut, koji je osnovan po Zakonu o javnim službama, izjavu svog zaposlenog o ugroženim istraživanjima može iskoristiti kao osnov za davanja otkaza.

Svaki dan i na svakom koraku se suočavamo s dramatičnim posledicama sve raširenije prakse da se u našim državim insititucijama umesto znanja više ceni diploma pa makar i bila lažna, umesto stručnosti poslušnost, a umesto integriteta poltronstvo. Cenu za to plaćaju ne samo odvažni naučnici poput dr Ćuričića i njihovih porodica već i svi građani Srbije. MASA smatra da je krajnje vreme da se sve učestaliji progoni naučnika u ovoj zemlji zaustave jer u protivnom nećemo imati drugog izbora nego da pozovemo sve naše koleginice i kolege da ustanu u odbranu dostajanstva naučne zajednice u Srbiji.

Analiza akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa u Srbiji

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) predstavlja online izdanje publikacije koja tretira proces akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa u Republici Srbiji, autorki Marije Stefanović i Sonje Kuzmančev Stanojević. Porast intresovanja za ovu temu nastaje pre svega nakon izveštaja Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) i isključenja Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta iz punopravnog članstva. Budući da je stručna javnost apelovala na probleme u procesu akreditacije i pre samog izveštaja ENQA, MASA se pridružuje apelu, između ostalog i kroz detaljnu analizu akreditacionog postupka obrađenog u ovoj studiji.

Analiza normi i praksi napredovanja u zvanje na univerzitetima u Republici Srbiji

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) predstavlja online izdanje publikacije koja se bavi analizom normi, praksi i nedostatka napredovanja u viša zvanja na univerzitetima u Republici Srbiji, nastaloj na osnovu istraživanja Bobana Stojanovića tokom leta 2020. Razgovor na ovu temu već je umnogome pokrenut u okviru akademske zajednice, a sada se možete i detaljno uputiti u sadržaj studije, koja predstavlja osnov za dalje aktivnosti MASE u ovoj oblasti.

Podrška kolegi Dinku Gruhonjiću

Masa najoštrije osuđuje napad na našeg člana i kolegu docenta Dinka Gruhonjića, glavnog i odgovornog urednika Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE). Ekstremističke grupe koje su organizatori ovog sramnog čina očigledno neometano deluju u Srbiji šireći atmosferu straha verbalnim pretnjama i ugrožavanjem bezbednosti političkih neistomišljenika. Napad na kolegu Gruhonjića vidimo kao napad na pravo na slobodno mišljenje i iskazivanje svojih stavova i uverenja, bilo kroz akademski rad, bilo kroz novinarske tekstove.

 Apelujemo na najširu javnost, na građane Novog Sada, Dinkove komšije, kao i građane cele Srbije da se aktiviraju i ne dopuste ekstremnim grupama da svojim zastrašivanjem upravljaju našim životima. Od nadležnih organa zahtevamo da hitno preduzme adekvatne mere kako bi se sprečili ugrožavajući akti koji nanose nesagledivu štetu čitavom društvu.    

Izveštaj sa tribine posvećene procesu akreditacije visokoškolskih ustanova

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) organizovala je panel diskusiju povodom izveštaja Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) i isključenja Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta iz punopravnog članstva. Izveštaj ENQA je skrenuo pažnju na probleme u procesu akreditacije visokoškolskih ustanova u Srbiji na koje je stručna javnost skretala pažnju i ranije, ali nisu dobili veću pažnju do objavljivanja ovog izveštaja. U javnosti Srbije mnogo se raspravljalo o mogućim posledicama koje ova suspenzija ima po studente, fakultete i visoko obrazovanje u celini. MASA skreće pažnju na aspekte ovog izveštaja koji opterećuju tekući proces akreditacije visokoškolskih programa, predstavljaju rizik za nepristrasnost procesa akreditacije i dugoročno ugrožavaju dostignuti međunarodni status univerziteta u Srbiji i njihovih studenata.
Panel diskusija je održana 18.11.2020. u 12:00, a učesnici su bili:
Prof. Jelena Kočović, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, direktorka Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju.
Prof. Nebojša Janićijević, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, član Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta u periodu od 2006. do 2013. godine.
Prof. Marko Simendić, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Dok je moderator bio docent Oliver Tošković, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
U skladu sa navedenim problemima panel diskusijom su pokrivene sledeće teme:

  1. Zakonska rešenja koja omogućavaju neposredno uplitanje Vlade RS i resornog ministra u rad najviših tela koja regulišu visoko obrazovanje u Srbiji: Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta i Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.
  2. Uloga Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje u procesu akreditacije koji u žalbenom postupku može da omogući akreditaciju ustanovama koje ne ispunjavaju uslove ili da odugovlačenjem procesa omogući izvođenje programa koje je NAT odbio. Ova tema je posebno važna budući da se u izveštaju ENQA ističe da je na ovaj način ugrožena nezavisnost donošenja akreditacionih odluka od strane NAT-a.
  3. Nedostaci u procesu provere kvaliteta, na čemu insistira izveštaj ENQA, koji omogućavaju da se akreditacija dodeli ustanovama koje fiktivno ispunjavaju uslove iste, ili izvode programi koji nisu u skladu sa dobijenom akreditacijom. U okviru ove teme posebna pažnja je poklonjena odnosu gubitka članstva u ENQA i priznavanju srpskih diploma u zemljama EU, kao i dužini poseta recenzentskih komisija visokoškolskim ustanovama. Takođe, u okviru ove teme doveli smo u pitanje i (ne)transparentnost procesa akreditacije, status direktora NAT-a, odnosno, dotakli smo se pitanja da li bi trebalo da to bude osoba sa punim radnim vremenom ili, kao do sada, osoba već angažovan u nekoj visokoškolskoj ustanovi.
  4. Visina troškova procesa akreditacije.
    Tokom tribine učesnici su istakli da je u trenutku formiranja NAT-a visokoobrazovni sistem u Srbiji već imao status pod nadgledanjem od strane ENQA, a status punopavnog članstva je prethodno izgubio KAPK. Novoformirani NAT je u septembru 2018. počeo sa radom, dok je spoljašnja provera ENQA obavljena u oktobru 2019, te da nije bilo dovoljno vremena da se isprave svi nedostaci. Ipak, NAT je uveo više izmena u procesu akreditacije koje uključuju petočlane recenzentske komisije sastavljene od tri profesora, jednog stručnjaka iz prakse i studenta, uključivanje studenta u Upravni odbor i tri tematske analize čija se izrada nastavlja.
    Pošto je ENQA istakla da je ugrožena nezavisnost NAT-a, ovo telo je 18.11.2020. podnelo ministarstvu predlog Zakona o akreditaciji. Ključni problem je član 12 Zakona o visokom obrazovanju po kome Nacionalni savet za visoko obrazovanje utvrđuje listu recenzenata. U novom predlogu zakona se ističe da je potrebno da NAT raspiše konkurs za recenzente, utvrdi kriterijume i formira listu recenzenata. U izveštaju ENQA se navodi da postoji uticaj vlade preko Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO) jer sedam članova ovog tela čine predstavnici vlade, a da dalje NSVO utiče na NAT preko Upravnog odbora i izbora članova Komisije za akreditaciju. Učesnici tribine se slažu sa primedbom ENQA i navode da je 130 osoba konkurisalo za učešće u Komisiji za akreditaciju, a da je NSVO izabrao 25. Stav je da stručni organ NAT-a bira neko drugi. U novom predlogu izmene zakona navodi se da bi NAT trebalo da raspisuje konkurs za Komisiju.
    Kao poseban problem navodi se i žalbeni postupak. Drugostepeni organ prilikom akreditacije je NSVO koji u krajnjoj instanci može da promeni odluku Komisije za akreditaciju kao stručnog organa NAT-a. Taj žalbeni postupak po pravilima ENQA mora da bude u okviru NAT-a. Time je predlog izmene Zakona o akreditaciji formiranje stručnog tela u vidu žalbene komisije koja bi bila sastavljena od nezavisnih, moralnih i iskusnih stručnjaka, uključujući i stručnjake iz inostranstva. Ističe se da bi NAT trebalo da donosi standarde za akreditaciju. Učesnici diskusije su istakli da bi članove Upravnog odbora trebalo da imenuje skupština, kao i da se promeni struktura UO, tako da po dva člana predloži konferencija univerziteta i konferencija Visokih škola, po jedan član da dolazi iz privredne komore i ministarstva, kao i iz redova studenata.
    Međutim, navodi se da je do sada NAT samo dva puta imao neslaganje sa NSVO, kao i da su recenzentske komisije odgovorne za akreditaciju, a ne UO ili direktor NAT-a. Svakako, zabrinjava podatak da je NSVO prihvatio 85% žalbi, što je u suprotnosti sa odlukom Komisije za akreditaciju. Na nekim od tih odluka eksplicitno piše da je određenim ustanovama, i pored toga što ne ispunjavaju sve standarde, NSVO pružio još jednu šansu. Dakle, iako je Komisija utvrdila da ustanove ne ispunjavaju standarde, a NSVO se s tim u potpunosti složio, ustanova bi, i pored neispunjenih standarda, na kraju ipak dobila dozvolu za rad. Ovo je upravo problem na koji je ENQA ukazala u svom izveštaju.
    Što se procesa recenzije tiče, učesnici se slažu da bi trebalo da postoji stalno otvoren konkurs za inostrane recenzente. Kao jedan od velikih problema vide i to što u samom NAT-u trenutno radi pet referenata koji su zaduženi za oko 800 predmeta.

Poziv na panel diskusiju o procesu akreditacije visokoškolskih ustanova u Srbiji

VREME: Sreda, 18.11.2020. u 12:00

Link za učešće u diskusiji

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) Vas poziva na panel diskusiju povodom izveštaja Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) i isključenja Nacionalnog tela za kreditaciju i proveru kvaliteta iz punopravnog članstva. Izveštaj ENQA je skrenuo pažnju na probleme u procesu akreditacije visokoškolskih ustanova u Srbiji na koje je stručna javnost skretala pažnju i ranije, ali nisu dobili veću pažnju do objavljivanja ovog izveštaja.
U javnosti Srbije se puno raspravljalo o mogućim posledicama koje će suspenzija imati po studente, fakultete i visoko obrazovanje u celini. MASA želi da skrene pažnju na aspekte ovog izveštaja koji opterećuju tekući proces akreditacije visokoškolskih programa, predstavljaju rizik za nepristrasnost procesa akreditacije i dugoročno ugrožavaju dostignuti međunarodni status univerziteta u Srbiji i njihovih studenata.

Razgovaraćemo o sledećim temama:

  1. Zakonska rešenja koja omogućavaju neposredno uplitanje Vlade RS i resornog ministra u rad najviših tela koja regulišu visoko obrazovanje u Srbiji: Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta i Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje
  2. Nedostaci u procesu provere kvaliteta, na čemu insistira izveštaj ENQA, koji omogućavaju da se akreditaciju ustanova koje fiktivno ispunjavaju uslove akreditacije ili izvode programi koji nisu u skladu sa dobijenom akreditacijom.
  3. Uloga Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje u procesu akreditacije koji u žalbenom postupku može da omogući akreditaciju ustanovama koje ne ispunjavaju uslove ili da odugovlačenjem procesa omogući izvođenje programa koje je NAT odbio.
  4. Poslednje, ali ne najmanje važno, nametanje visokih troškova visokoškolskim ustanovama u procesu akreditacije kojima se favorizuje komercijalno isplativi programi a koji, često, vode do urušavanja standarda i inflacije diploma.

Učesnici(e):
– Prof. Jelena Kočović, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, direktor Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju.
– Prof. Nebojša Janićijević, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, član Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta u periodu od 2006 do 2013 godine.
– Prof. Marko Simendić, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu.
– Moderator docent Oliver Tošković, docent na Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu.

Rezultati konkursa za analizu procesa napredovanja i procesa akreditacije

Na javni poziv za izradu analize normi i praksi akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa u Republici Srbiji, pristigle su tri prijave u zadatom roku: Biljane Maluckov, Sonje Kuzmančev i Bobana Stojanovića. Na konkurs za analizu standarde i postupak akreditacije visokoškolskih ustanova se nije javila nijedna osoba.

Koordinacioni odbor Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) je 18. maja 2020. razmatrao sve pristigle prijave i utvrdio da su dve prijave kompletne, odnosno sadrže predlog plana studije. KO je jednoglasno izabrao predlog Bobana Stojanovića kao metodološki najutemeljeniji i sveobuhvatniji prikaz problema u napredovanju, koji najviše odgovara zahtevima konkursa. 

Takođe, Koordinacioni odbor je odlučio da se Sonji Kuzmančev, koja je dostavila drugu urednu prijavu, ponudi da bude autorka druge studije o akreditaciji.

Obe studije bi trebalo da daju početni uvid u situaciju u pomenute dve oblasti, a MASA će nakon njihovog predstavljanja pokrenuti širok konsultativni proces sa predstavnicima/ama akademske zajednice.

U prilogu se nalaze sve tri prijave pristigle na gore pomenuti javni poziv.

U Novom Sadu održana tribina „Društvena odgovornost stručnjaka – od kritike do nepristajanja”

Tribina na kojoj je adresirano pitanje odnosa struke prema svojoj profesionalnoj i široj društvenoj ulozi održana je u Novom Sadu 22. oktobra 2020. godine. U savremenom srpskom društvu evidentna je pojava donošenja važnih društvenih i političkih odluka uz nedovoljno konsultovanje sa stručnim licima. Često se čini da konsultovanje sa stručnom javnošću ima za cilj dobijanje pokrića za unapred donesene odluke, pre nego da je cilj donošenje kvalitetne odluke koja je u najboljem interesu šire javnosti. Na ovoj tribini želeli smo da iz perspektive različitih oblasti (medicine, arhitekture, ekologije, prava, kulture) sagledamo šta su razlozi nedovoljnog angažmana akademskih radnika i stručnjaka u društvenim zbivanjima koja zadiru u domen njihovih kompetencija.

Na tribini su učestvovali dr sci. Predrag Đurić, epidemiolog trenutno angažovan kao rukovodilac projekta pomoći Evropske unije u Ukrajini, dr Aleksandar Bede, urbanista, arhitekta i član Upravnog odbora Društva arhitekata Novog Sada, prof. dr Bojan Pajtić, redovni profesor Pravnog fakulteta, Dimitrije Radišić, asistent na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu i aktivista Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Bora Babić, direktorka izdavačke kuće Akademska knjiga i prof. dr Đorđe Pavićević, redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i član koordinacionog odbora MASE.

Analizirajuči primere iz domena akademskog, stručnog i aktivističkog delovanja govornika, nastojali smo da sagledamo šta su ključni razlozi relativno slabog javnog angažmana akademskih i stručnih radnika. Istaknuto je da akademski radnici često ne doživljavaju javni angažman kao deo svoje profesionalne uloge i da sistem napredovanja i podsticaja u akademskom sistemu, koji se često svodi na „jurenje za bodovima“, ne vrednuje ovakvu vrstu angažovanja. Stručnjaci često adekvatniji prostor za šire društveno delovanje pronalaze u strukovnim udruženjima ili nevladinim organizacijama iz svog polja delovanja. Istupanje u ime ovakvih organizacija, nekada je motivisano njihovom većom efikasnošću i mogućnošću uticaja, a nekada time da se javni angažman ne obavlja u ime „akademske funkcije“ da bi se izbegli potencijalni konflikti uloga. Kada je u pitanju akademska zajednica, govornici su istakli da postoji i izvesna vrsta uljuljkanosti u sopstveni naučno-istraživački svet, kao i osećaj zaštićenosti na poziciji koja donosi dobru egzistenciju. Javni diskurs u kom se se svaki angažman etiketira kao „političko delovanje“, što ima negativnu konotaciju, dodatno odvraća stručnjake od uključivanja u pitanja koja su važna za širu zajednicu. Konačno i sama javnost nekada ima amortizujuće dejstvo, jer od stručnjaka zahteva brze, lake i populističke odgovore na probleme, dok je, nasuprot tome, realna situacija kompleksna i ne može se savladati brzim rešenjima, a često realistična rešenja deluju „nepopularno“.