Grubo ugrožavanje autonomije Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti oštro osuđuje prekid procesa izbora dekana Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji je naložila prosvetna inspekcija Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (MPNTR).

Nakon dva meseca postupka, sprovedenog u skladu sa nalogom iste inspekcije od 13.12.2019. u kome se izričito nalaže da se preduzmu sve radnje i pokrene procedura za izbor dekana, v.d. dekanka Anđelka Mitrović je poništila izbore. Šta je uslovilo ovaj radikalni zaokret i zbog čega je prosvetna inspekcija MPNTR izdala dve međusobno suprotne odluke u razmaku od samo devet meseci?

Kriza na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu traje već nekoliko godina, zbog brojnih spornih odluka i ponašanja dekanke, a zatim i v.d. dekanke Ljiljane Marković. Njoj je Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu izrekao meru javne opomene zbog niza propusta i kršenja univerzitetskih i zakonskih propisa. Marković se sumnjiči za falsifikovanje dokumenata i neregularno upravljanje finansijama Fakulteta. Za vreme njenog mandata, Filološki fakultet nije uskladio Statut sa Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta, iako je to bila njegova obaveza. Na kraju, potpuno je monopolizovala najvažnije funkcije na fakultetu, obavljajući istovremeno funkciju dekana, prodekana za finansije i v. d. upravnika Odseka za finansijsko poslovanje.  

Iako je njen mandat dekanke prestao zbog dokazanog neetičkog ponašanja, Ljiljana Marković je imenovana za posebnog savetnika u MPNTR. Veoma je simptomatično što upravo to Ministarstvo sada šalje prosvetnu inspekciju na Filološki fakultet, koja menja svoju prvobitnu odluku i nalaže da se procedura za izbor novog dekana poništi, svega tri dana pre zakazanog glasanja. U trenutku kada je delovalo da se, posle više godina, stanje na Filološkom fakultetu normalizuje i da se institucionalna agonija završava, Ministarstvo zapošljava osobu koja je najodgovornija za tu agoniju i grubo krši autonomiju Univerziteta, šaljući inspekciju koja zaustavlja proces izbora dekana.

MASA zahteva od MPNTR da ne opstruira izbor nove uprave Filološkog fakulteta, već da poštuje nalog sopstvene inspekcije izdat u decembru 2019. Takođe, MASA apeluje na Savet Filološkog fakulteta da zaštiti interese sopstvenog fakulteta i omogući da se proces izbora dekana dovrši i fakultet uvede u redovno poslovanje.

Pozivamo koleginice i kolege, studentkinje i studente da se solidarno pridruže protestnoj šetnji koju organizuju zaposleni na Filološkom fakultetu u utorak 29. septembra sa početkom u 14h. Šetnja kreće sa Platoa ispred Filozofskog fakulteta.

Održana tribina u Nišu – Naučna stručnost i javne politike: između autoriteta i zloupotrebe

Tribina na temu odnosa između naučne stručnosti i javnih politika je organizovana je 15. septembra sa namerom da se u javnoj sferi pokrene diskusija o kratkoročnim i dugoročnim posledicama podčinjavanja struke političkim interesima i odlukama. Vanredno stanje i propisivane mere zaštite od virusa Kovid-19 postavili su pojam struke u centar medijskog i javnog interesovanja. Dok su se s jedne strane mogle čuti pohvale zbog toga što su se sprovođene mere donosile u konsultaciji s naukom i stručnjacima, s druge strane mogle su se čuti kritike na račun političke zloupotrebe i manipulacije poverenjem u naučni autoritet. I izvan naše zemlje, svetska pandemija je pokrenula lavinu pitanja u vezi s poverenjem koje imamo ili nemamo u nauku. Posebno složeno pitanje, kojem želimo da se posvetimo na ovoj tribini, jeste kako se stavovi i preporuke nauke prevode u političke mere i odluke.

Učesnici tribine su bili: prof. dr Tatjana Pejčić, pulmološkinja Klinike za plućne bolesti u Nišu i redovna profesorka Medicinskog fakulteta u Nišu, dr Gazela Draško Pudar, direktorka Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, i članica Koordinacionog odbora Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA), dr Rastislav Dinić, docent na Filozofskom fakultetu u Nišu i aktivista Udruženog pokreta slobodnih stanara iz Niša, i dr Nemanja Krstić (moderator), docent na Filozofskom fakultetu u Nišu i poverenih MASE za Niš. Tribinu je posetilo 30ak ljudi, uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mera bezbednosti (fizičke distance, obaveznog nošenja maski, korišćenja dezinfekcionih sredstava).

Sama tribina je bila organizovana u dva dela. U prvom delu učesnici tribine su diskutovali na temu protivurečnosti u javnim istupima političara i predstavnika struke kao i suprotstavljenim mišljenjima koji su predstavnici struke imali povodom mera suzbijanja korona virusa. Tome su se pridružila pitanja uloge akademske i stručne zajednice u suočavanju javnosti sa manipulacijama koje su dolazile od grupe političara i predstavnika medicinske struke ali i smeštanja ovih modela manipulacije u širi društveni kontekst (problem autoritarističke vlasti, klijentelističkog upravljanja resursima, borbe za osvajanje autonomije institucija civilnog društva, procesa deprofesionalizacije, reakacija stručnih udruženja na naučno neproverene metode lečenja i tome slično). Takođe, pokrenula su se i pitanja ustanovljavanja odgovornosti za donošenje određenih odluka i njihovo sprovođenje u praksu kao i razmatranje modela kojima se eliminiše ili smanjuje na najmanju moguću meru mogućnost za odgovaranje za sprovedene odluke i mere.

Drugi deo tribine je bio posvećen razgovoru sa publikom. Neki od glavnih stavova iznesenih od strane publike su da je primetan model nepoverenja u institucije i izdvajanja pojedinaca iz svih oblasti struke kao dobrih primera koje je potrebno pratiti, neophodnost razumevanja i tumačenja neodgovornog i neprofesionalnog ponašanja pojedinaca iz perspektive društvenog konteksta, karakterizacija celukupnog sukoba između civilnog društva na jednoj strani, i politike i struke koja radi u interesima politike, na drugoj, kao osvete loših đaka koji su došli na pozicije vlasti.

Tribina_nis

Politika ispred i iznad struke – lekari označeni kao krivci i mete autokratskog režima

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) protestuje protiv prakse kontinuiranog obračunavanja vladajućeg režima sa predstavnicima različitih struka. Ova praksa je tipična za autokratske režime kakav je, po mišljenju mnogih očevidaca i stručnjaka, tokom poslednjih godina uspostavljen u Srbiji. Obračunom sa grupama i pojedincima koji zauzimaju kritički stav po bilo kom društvenom pitanju autokratski režim šalje poruku da treba ćutati i obavljati svoj posao bez pogovora i uprkos rizicima, nekompetentnosti ili lošoj organizaciji. One koji se odvaže na reči kritike nema ko da zaštiti a na primeru beskrupulozne odmazde prema njima režim uteruje strah ostalima koji misle da imaju pravo da javno iznesu svoje mišljenje.

Danas sa strahopoštovanjem gledamo stručne pojedince koji ukazuju na aktuelnu zdravstvenu situaciju sa Kovid-19, ali smo istovremeno i zapitani nad njihovom sudbinom. Da li su lekari iz Beograda, Niša, Novog Pazara i drugih gradova pogrešili kada su javno izrekli svoje mišljenje i ukazali na probleme s kojima su se neposredno susreli tokom epidemije? Da li su hrabri ili se žrtvuju bez potrebe? Dokle ćemo tolerisati političke odluke koje dalje urušavaju kompletan društveni sistem?

Pozivamo sve kolege da u svakoj prilici i na svakom mestu pokažu solidardnost sa ugroženim lekarima, jer sutra svako od nas može biti na toj listi. Ako nema kolegijalnosti i uvažavanja izrečene istine ili pokazanog stava u javnosti, režim se može bez milosti obrušavati na svakog pojedinca. Svedočimo smenama vrhunskih lekara koji su digli glas da bi ukazali na manjkavosti. U demokratskom poretku, ukazivanje na propuste, greške i manjkavosti vodi unapređenju politika, institucija i praksi. Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) stoga daje punu podršku lekarima koji su nas lečili, leče i lečiće da ostanu u zemlji i istraju u onome što su započeli kroz Ujedinjene protiv Kovida.

Saopštenje MASE povodom novih medijskih napada na članove akademske zajednice

MASA kao strukovna organizacija civilnog društva, osnovana u cilju pružanja podrške članicama i članovima akademske zajednice i zagovaranja neprikosnovenog prava na slobodno izražavanje stručnog i naučnog mišljenja, pozivajući se na slobodu govora garantovanu Ustavom RS, s budnom pažnjom prati javni i politički diskurs, sa žaljenjem konstatujući da se nastavlja s nesuvislim napadima na slobodno misleće pojedince, u prvom redu članove akademske zajednice.

Tokom letnjih meseci ponovo smo bili svedoci napada po već ustaljenom metodu tabloidizacije akademske zajedinice i to iznošenjem najgnusnijih neistina i optužbi na račun uglednih profesorki Beogradskog univerziteta, prof. dr Dubravke Stojanović i prof. dr Danice Popović. Najnoviji napad predstavnika izvršne vlasti direktno ili putem podržavajućih tabloidnih medija i njihovih glavnih urednika uperen je ka još jednom članu akademske zajednice, dr. Vojinu Rakiću, redovnom profesoru i naučnom savetniku, direktoru Centra za bioetičke studije i šefu Uprave za Evropu UNESCO katedre za bioetiku u Haifi. Napadi su usmereni na diskreditaciju ličnosti, a njihovi pokretači koriste se oprobanom tehnikom spinovanja kako bi skrenuli pažnju sa značajnih pitanja koja su javno postavljena predstavnicima izvršne vlasti.

MASA smatra da je posebno neprihvatljivo da se uredništvo tabloida koje nema nikakve kompetencije za to na neprimeren način bavi naučnim stavovima iznetim u objavljenom naučnom radu dr Vojina Rakića u recenziranom stranom naučnom časopisu. Ovo tim pre što praksa tabloidizacije nauke može biti pogubna sa stanovišta razvoja čitavog društva, a ne samo akademske zajednice. Koordinacioni odbor Mase zato sa žaljenjem konstatuje da uporedo sa svojevrsnim razaranjem političke kulture, kulture javne komunikacije, gušenjem medijskih sloboda očigledno idemo u pravcu daljeg razaranja društva, koje se ogleda kroz urušavanje osnovnih društvenih vrednosti, ali i gušenje ljudskih prava. U ovom konkretnom slučaju ukazujemo na narušavanje prava na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice, a koje je definisano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

MASA organizuje tribinu u Nišu 15.9. pod nazivom „Naučna stručnost i javne politike: između autoriteta i zloupotrebe“

Vanredno stanje i propisivane mere zaštite od virusa Kovid-19 postavili su pojam struke u centar medijskog i javnog interesovanja. Dok su se s jedne strane mogle čuti pohvale zbog toga što su se sprovođene mere donosile u konsultaciji s naukom i stručnjacima, s druge strane mogle su se čuti kritike na račun političke zloupotrebe i manipulacije poverenjem u naučni autoritet. I izvan naše zemlje, svetska pandemija je pokrenula lavinu pitanja u vezi s poverenjem koje imamo ili nemamo u nauku.

Posebno složeno pitanje, kojem želimo da se posvetimo na ovoj tribini, jeste kako se stavovi i preporuke nauke prevode u političke mere i odluke. Kako u složenim situacijama, poput globalnog širenja opasnog virusa, otvoriti prostor za različita mišljenja, sukobljene stavove, pa i ozbiljna neslaganja koja mogu postojati ne samo među donosiocima odluka, već i među samim naučnicima, tj. onima čija se ekspertska mišljenja koriste za legitimaciju političkih mera?

Osim neminovnog osvrta na krizu, pandemiju i vanredno stanje za nama, ova tribina želi da pokrene razmišljanja i o drugim izuzetno važnim oblastima života u kojima se od političara očekuje konsultacija s naukom i strukom, kao što su pitanja životne sredine, ekonomskog razvoja, ali i ukupnog kvaliteta života svih građana.

Mesto održavanja: Deli prostor, Davidova 2a, 18000 Niš / https://deli.rs/

Vreme: 15.9.2020. u 18h

Učesnici:  

Prof. dr Tatjana Pejčić, pulmolog Klinike za plućne bolesti u Nišu

dr Gazela Pudar Draško – direktorka Instituta za filozofiju i društvenu teoriju i članica KO Mase

dr Rastislav Dinić – docent na Filozofskom fakultetu u Nišu

Moderator: dr Nemanja Krstić, docent na Filozofskom fakultetu u Nišu i poverenik Mase za Niš